Kako privući više vojnika u Bundeswehr?

Otkako je 2011. suspendiran obvezni vojni rok, Bundeswehru nedostaje vojnika. Umjesto da zapošljava više osoblja, Bundeswehr se počeo smanjivati. U ožujku je statistika zabilježila samo 181.123 novaka. To bi se po planovima saveznog ministra obrane Borisa Pistoriusa (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) sada trebalo promijeniti. Njemačko obećanje NATO-u: do 2031. Bundeswehr bi trebao brojati 203.000 vojnika, a kasnije možda čak i 240.000.

Ministar obrane Pistorius više je puta govorio kako bi Bundeswehr konačno trebao postati "spreman za rat". Pistorius govori o novoj prijetećoj situaciji. "Rusija vodi rat", rekao je u srijedu novinarima u Berlinu. Rusija će, kako je rekao, 2029. biti u stanju napasti neku od članica NATO-a. Pistorius je proveo mjesece usavršavajući svoj koncept nove vojne službe; sada ju je predstavio u Berlinu. No, o obveznom vojnom roku više nema govora: "Predviđamo selektivno služenje vojnog roka. Za služenje vojnog roka trebaju biti odabrani najspremniji, najprikladniji i najmotiviraniji", objašnjava Pistorius.

Problem: ograničena infrastruktura

Pistoriusov koncept ne uključuje opću vojnu obvezu. U početku, jedino što je obvezno je da 18-godišnjaci moraju ispuniti jedan upitnik. I to je dobrovoljno za žene. Kontaktirani trebaju objasniti bi li općenito bili voljni služiti vojni rok. To bi trajalo šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do 23 mjeseca. Pistorius pretpostavlja da će svake godine oko 400.000 muškaraca morati ispuniti upitnik. Nada se da bi od toga četvrtina mogla pokazati interes. Planirano je da će oko 40.000 kandidata biti pozvano na pregled, odnosno provjeru fizičke i psihičke sposobnosti. To je onda također obvezno. Naravno, pravo na naknadno odbijanje služenja vojnog roka i dalje postoji.

Ostaje nejasno pitanje dostatnih kapaciteta za okupljanje i temeljnu obuku. "Ograničavajući čimbenik", prema Pistoriusu, je ograničena infrastruktura. To znači vojarne, instruktori, oprema. Procjenjuje se da bi za postizanje cilja od 5.000 dodatnih ročnika godišnje bilo potrebno oko 1,4 milijarde eura. Pistorius računa i na povećanje broja takozvanih rezervista, prvenstveno onih koji su služili prije obustave vojnog roka 2011. godine. Želi ih kontaktirati i nada se da će povećati broj rezervista za 200.000 ljudi.

"Poludobrovoljni" vojni rok

Tim planovima dobrovoljne snage Bundeswehra postaju sve manje dobrovoljne. Za Hans-Petera Bartelsa, međutim, Pistoriusov koncept može biti samo prvi korak. On je predsjednik Društva za sigurnosnu politiku, a prethodno je bio povjerenik za obranu njemačkog Bundestaga. Bartels u intervjuu za DW jasno kaže da za njega samo upitnik "ne rješava problem". "Upitnik je tu da ga ispunite. A ako ste u nedoumici, ispunite ga tako da vas više ne diraju. To će možda malo promijeniti stvar, ali u pravilu ne mijenja ništa."

Bartels vidi još jedan problem: princip pravednosti pri novačenju; tj. da se muškarci i žene smatraju jednako odgovornima. Prema ustavu, obvezna vojna služba u Njemačkoj trenutno pogađa samo muškarce. "Ako biste htjeli postići to što želi ministar, morali biste promijeniti Ustav. I Pistorius je toga svjestan. Ovako kako je sada njegov plan ne funkcionira", kaže Bartels.

Ponovnim naoružavanjem Savezne Republike Njemačke sredinom 1950-ih, u vojnu službu unovačeni su muškarci s navršenih 18 godina. Ideja: vojnici trebaju biti „građani u uniformi“. Na ljeto 2011. obvezni vojni rok u Njemačkoj je suspendiran, ali ne i ukinut. U to je vrijeme Bundeswehr trebao biti smanjen. No, u slučaju neke napetosti ili potrebe za obranom, novačenje bi se moglo ponovno aktivirati. Danas je Bundeswehr dobrovoljačka vojska u kojoj služe i žene. Boris Pistorius od početka je kritizirao obustavu služenja vojnog roka, čak ju je nazvao “pogreškom”.

Nijemci žele vojni rok

Ako pitate Nijemce treba li zemlji ponovno služenje vojnog roka, većina misli da treba. Nedavno ispitivanje instituta za istraživanje javnog mnijenja YouGov za dnevnik “Welt am Sonntag” pokazalo je da je 60 posto za opću vojnu obvezu.

Političari su prilično rezervirano reagirali na predstavljani Pistoriusov koncept. Pogotovo u vladajućoj koaliciji SPD-a, Zelenih i liberala (FDP). SPD-ov političar Boris Pistorius nailazi čak i na otpor unutar vlastite stranke. Kancelar Olaf Scholz bio je rezerviran od početka. Čelnik SPD-a Lars Klingbeil izjasnio se u korist nastavka oslanjanja na dobrovoljno novačenje. Zeleni koalicijski partner također je prilično skeptičan. Čelnik stranke FDP Christian Lindner napisao je na X-u: "Umjesto nove obvezne službe trebali bismo zainteresirati više ljudi za služenje u Bundeswehru i ojačati pričuvu." Pistorius je dobio načelnu podršku iz redova kršćansko-demokratske oporbe Unije CDU/CSU. Međutim Unija bi htjela više obveza, a manje dobrovoljnosti.

Stručnjak za obranu Hans-Peter Bartels sažeo je situaciju za DW: "Koncept nije pun pogodak, nego se prije radi o početku promjene koja nam ukazuje na to da nam hitno treba još više promjena." Jasno je da su Pistoriusove ideje prije svega upravo to: ideje. Sada počinje prava društvena i politička rasprava o Pistoriusovom konceptu.