Kako svjetski koncerni povećavaju problem gladi?

“Samo od listopada 2008. do lipnja 2009. godine strane tvrtke su zakupile 46,6 milijuna hektara zemlje - od čega 70 posto u Africi. Zemlje poput Sudana, Mozambika, Konga, Kenije, ali i Sijera Leonea rasprodaju svoje obiteljsko srebro”, kaže Carolin Callenius iz organizacije 'Kruh za svijet'.

Bogate države i koncerni su i ranije investirali u zemljišta, ali to sada čine na veliko. Poslije financijske krize očigledno se isplati investirati u poljoprivredu. „Koncerni očekuju veliku dobit“, kaže Calleniusova i dodaje da je utrka oko zemlje počela. “Međutim, ne sade se više kao nekada pamuk, kava, kakao. Na najkvalitetnijoj zemlji siju se biljke za izvoz: riža, kukuruz, ali i biljke za pravljenje bio-goriva”.

Umjesto hrane bio-gorivo

Sve se to događa pred očima onih koji već sada gladuju i koji ovise o uvozu hrane. To su seljaci, ribari, urođenici koji žive u plemenskim zajednicama. Njima je oduzeta najvažnija baza za proizvodnju – zemlja. Zato organizacija 'Kruh za svijet' zahtijeva da se takvo davanje zemlje odvija u skladu sa potrebama najsiromašnijih, da sijanje i trgovina podliježu strogim ekološkim, ali i socijalnim kriterijima.

U Sijera Leoneu trenutno se vode pregovori o zakupu 1,5 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta. Jedan švicarski koncern za proizvodnju bio-energije želi na 58.000 hektara zasijati šećernu trsku i manioku za proizvodnju etanola. To ugrožava prehranu 17.000 ljudi.

Gotovo milijarda gladnih

Stručnjak za poljoprivredu Roman Herre iz organizacije za zaštitu ljudskog prava na hranu FIAN kaže: “Kod gotovo svih investicija rado se govori o razvoju, ali u stvarnosti, na licu mjesta, skoro da nema novih radnih mjesta. Naprotiv, uništena su brojna sredstva za život, a obećana infrastruktura, koja je u većini slučajeva infrastruktura namijenjena izvozu, nije nešto što je potrebno ljudima koji tamo žive”.

Roman Herre naglašava da 43 od 53 afričke zemlje uvoze hranu. Prema procjenama UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu FAO u 2010. godini je, istina, smanjen broj gladnih u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje u svijetu gladuje 925 milijuna ljudi.

Autor: Sabine Ripperger / Anto Janković

Odg. ur.: D. Dragojević