Kako umjetnost reagira na terorizam i migracije?

Klaus Biesenbach osnovao je Biennale u Berlinu 1996. godine s namjerom da mlade umjetnike na neki način uključi u svjetsku umjetničku scenu. Ova namjera mu je, kako i sam s ponosom priznaje ovih dana, više nego dobro uspjela. „Ovo je šesti Biennale po redu, i danas, 12 godina kasnije doista možemo reći da je ovogodišnja manifestacija isto toliko uspješna kao i njezine prethodnice. Interes za mladu, aktualnu berlinsku scenu je izuzetno velik i što je po mom mišljenju isto tako važno je da će upravo s ovog mjesta mnogi talenti započeti svoju karijeru“, objašnjava 44-godišnji Biesenbach.

Jedan od talenata čija bi se karijera vrtoglavo nakon Biennala mogla pokrenuti svakako je Kathrin Rhomberg. Ova mlada Bečanka osmisila je, odnosno, inscenirala ovogodišnji Biennale i preselila ga iz središta grada u – Kreuzberg.

Reakcije na teror, krizu i klimatske promjene

„Berlinska četvrt Kreuzberg u svakom je slučaju jedna od najzanimljivijih dijelova grada prvenstveno zbog toga što ju je kao malo koju drugu već u 50-tim godinama obilježila migracija, odnosno, migranti koji su se ovdje počeli doseljavati. Ovdje je od samog početka bilo vidljivo mješanje većinskog stanovništva i migranata a tako je danas. U tom smislu bi se moglo reći da bi Kreuzberg mogao i ubuduće na neki načn oslikavati situaciju u europskom društvu uopće“, objašnjava Kathrin Biesenbach.

Ovogodišnji Biennale, pod njezinim vodstvom nosi naslov „Što nas vani očekuje“ . Ona ovdje preispituje odnose jednog multinacionalnog, suvremenog društva u kojem osim migranata na relativno uskom prostoru jedni pored drugih žive i pripadnici ljevice, studenti, akadamici kao i nezaposleni. Istovremeno se ova izložba bavi pitanjem – na koji način reagira umjetnost, tj. mladi umjetnici na opasnost od terorizma, na migraciju, ratove, financijsku krizu kao i na klimatske promjene.

Na Biennalu izlažu ukupno 43 umjetnika – fotografije, video radove, instalacije. Jedan od njih je mladi umjetnik, porijeklom s Kosova, Petrit Halilaj koji izlaže originalni „kostur“, odnosno, skelet kuće koju je njegova obitelj izgradila na Kosovu nakon rata.

Autorica: Silke Bartlick, žt

Odg.ur.: S. Matić