Kako zemlje EU-a štite svoje banke?
11. listopada 2008
Samo oko jedno su članice Unije složne; velikim bankama kojima prijeti stečaj mora se pomoći. Tako su to ovoga tjedna odlučili ministri financija. O konkretnim mjerama olučuju same članice, jedino moraju usuglasiti svoje mjere s partnerima. No upravo dogovor je problematičan. Pojedine zemlje članice svojim mjerama druge države stavljaju pod pritisak.
Njemačka: Spašavanje samo u iznimnim slučajevima
Njemačka savezna Vlada ograničila je svoje djelovanje samo na pojedine slučajeve. Tako su banka IKB i financijer nekretnina Hypo Real Estate spašeni s državnim kreditima u iznosima od nekoliko desetaka milijardi eura. Osim toga država je izdala jamstvo za ušteđevinu građana. Njemačka Vlada se protivi europskom rješenju. Niti kancelarka Angela Merkel niti ministar financija Peer Steinbruck žele odgovarati i pomoći za propast banaka u nekoj drugoj zemlji članici. U Njemačkoj ne smije postojati “bianco cheque” za banke i menadžere, izjavila je kancelaraka Merkel u Bundestagu. Do sada u Njemačkoj ne postoji nacionalna zaštita.
Velika Britanija: Država preuzela banke
Vlada u Londonu koncentrira se na pakete spašavanja domaćih banaka. Tako je u prvom koraku država ušla u osam velikih banaka s financijskom injekcijom od 50 milijardi funti (65 milijardi eura). Vlada za uzvrat dobiva dionice banaka. Osim toga središnja banka stavila je na raspolaganje dodatnih 200 milijardi funti (28 milijardi eura) kako bi osigurala likvidnost banaka. Kao treći korak država garantira zajmove banaka u volumenu od oko 250 milijardi funti.
Francuska: U najgorem slučaju banku preuzima država
Francuska Vlada na krizu banaka želi reagirati preuzimanjem banaka. Država će pogođenu banku preueti a menadžment banke zamijeniti povjerenicima iz Vlade. Nakon toga se sanira banka i u prikladnom trenutku ponovno se privatizira. Do sada francuska država nije trebala intervenirati. No jedna investment banka Natixis je uopasnosti. Da francuska Vlada misli ozbilno pokazuje u slučaju francusko-belgijske financijske kompanije Dexia. Sa iznosom od 6,4 milijarde eura Francuska, Belgija i Luxembourg daju potporu spomenutoj banci. Novi predsjednik uprave je Pierre Mariani, bivši suradnik predsjednika Sarkozyja.
Španjolska: Fodnovi za banke
Vlada Luisa Rodrigueza Zapatera uspostavila je fond od 30 milijardi erua kao potporu za španjoski bankovni sektor. Novac je namijenjen za financiranje ove branše. Zapatero je naglasio kako se ne radi o subvencijama. Španjolci se mogu pouzdati da je njihova štednja sigurna, izjavio je Zapatero.
Italija: Primjer London
Vlada Silvija Berlusconija radi na paketu spašavanja, a primjer je postupak Britanaca. U Italiji se velika banka Unicredit zbog krize nalazi u velikim problemima
Irska: Ljutnja zbog samostalnog puta
Vlada u Dublinu bila je prva članica Europske unije koja je preuzela jamstvo za domaće banke. Država garantira u iduće dvije godine za svu ušteđevinu kod šest velikih irskih banaka. Iznos se procjenjuje na 400 milijardi eura. Istrčavanje Iraca izazvalo je ljutnju kod europskih partnera koji su u takvom koraku prepoznali kršenje pravila konkuretnosti. Velika Britanija uvelike je prosvjedovala, jer su mnogi nakon suvajanja irskog zakona svoj novac iz britanskih banaka transferirali u Irsku.
Austrija: Reakcija na njemačku garanciju za štednju
Vlada u Beču nakon poteza njemačke Vlade morala je reagirati: Kako Austrijaci svoju ušteđevinu ne bi prebacili u Njemačku austrijska Vlada je najavila povečanje garancije za štednju koja je do tada iznosila 20.000 eura. Austrija je sada ukinula tu granicu i jamči cijeli iznos ušteđevine.
Danska: I banke sudjeluju
Vlada u Kopenhagenu i danske banke dogovorile su krizni paket mjera: prema tome danske banke na dobrovoljnoj bazi osnivaju krizni fond u visini od 35 milijardi kruna (4,7 miliajrdi eura). Država pak kao jamči neograničenu visinu ušteđevine klijenata onih banaka koje sudjeluju u fondu. Jamstvo je do sada iznosilo 300.000 kriuna. Pojedine male danske banke morale su dopustiti da ih preuzmu velike i time spase od stečaja.
Zemlje Beneluxa: Prijepor oko spašavanja banke Fortis
Zajedno su Belgija, Nizozemska i Luksemburg htjeli spasiti banku Fortis. Za 11,2 milijarde eura sve tri zemlje dobile su po 49 posto udjela u banci Fortis sa svojim zemaljskim podružnicama. No ukratko nakon toga nizozemska država preuzela je u potpunosti svoje ruke nizozemski dio Fortisa. Belgijsko-luksemburški dio Fortisa preuzela je francuska banka BNP Parisbas. Nizozemci trenutno pripremaju se za posljedice financijske krize i na drugim područjima. Tako su socijalni partneri se obvezali da će se suzdržati o potraživanja većih primanja.