Izrael zadovoljan nasljednicom Josepa Borella?

Nominacija bivše estonske premijerke Kaje Kallas za mjesto glavnog diplomata Europske unije izazvala je reakcije širom svijeta, a u Izraelu je naišla na olakšanje.

Izraelski mediji su istakli nezadovoljstvo prema njenom prethodniku, Josepu Borellu, koga su opisali kao „glasnog kritičara“ Izraela.

Danijel Schwammenthal, direktor ureda Američkog židovskog komiteta u Bruxellesu, rekao je da su Izraelci smatrali da je Borell bio nepravedan u kritici njihove zemlje.

„Izraelci ga vide kao anti-izraelski nastrojenog, te ga zato smatraju nepodobnim za posredničku ulogu u izraelsko-palestinskom sukobu“, rekao je za DW i dodao da se „odnosi EU-a i Izraela mogu samo poboljšati pod novim rukovodstvom".

Borellova kritika izraelskih vojnih akcija u Gazi, nakonterorističkog napada Hamasa 7. listopada, dovela ga je u sukob sa Izraelom i pokazala podjelu unutar EU-a po pitanju izraelsko-palestinskog sukoba.

Vjeruje se da su Austrija, Njemačka, Mađarska i Češka više proizraelski nastrojene, dok su Irska, Belgija i Španjolska, Borellova domovina, kritičnije prema Izraelu.

Lucas Mandl, austrijski član Europskog parlamenta iz kluba Europskih pučana, rekao je za DW da je Borell bio „jednostran i ideološki nastrojen" u vezi s Izraelom, te se nada da će Kallas „biti bolja od svog prethodnika".

Uravnotežen pristup Kaje Kallas

Prema zakonodavcima EU-a, estonskim stručnjacima i izraelskim insajderima, od Kallas se očekuje da usvoji uravnotežen pristupi vodi se stavovima država članica, umjesto da sama preuzme vođenje politike.

EU podržava rješenje s dvije države u izraelsko-palestinskom sukobu, kako je definirano sporazumima u Oslu. U siječnju, ministri vanjskih poslova EU-a jednoglasno su potvrdili ovu poziciju.

„Dobra stvar je što ni Estonija ni Kallas nemaju posebno snažan stav po pitanjima koja se ne tiču Rusije“, rekla je Merili Arjakas, stručnjakinja za Bliski istok i suradnica u Međunarodnom centru za obranu i sigurnost u Estoniji. „To znači da može djelovati iz relativno neutralne pozicije."

Međutim, vjeruje se da će se Kallas zalagati za poštovanje međunarodnog prava na Bliskom istoku, kao što to čini u Europi, optužujući Rusiju za njegovo kršenje.

Izraelci se nadaju da bi mogla postati saveznica u borbi protiv Irana, koji podržava islamističke vojne grupe u regiji, uključujući Hamas, i opskrbljuje Rusiju raketama, ugrožavajući ukrajinsku, a samim tim i europsku sigurnost.

Kallas je izrazila podršku izraelskom pravu da se brani i osudila Hamas, koji EU smatra terorističkom organizacijom. Također je podržala rješenje s dvije države i pozvala na prekid vatre.

Kasnije, još uvijek kao premijerka Estonije, ali na pragu preuzimanja više pozicije u EU, njena vlada povećala je sredstva za humanitarnu pomoć Gazi.

Iako Estonija ne priznaje palestinsku državu, pod vodstvom Kallas, zemlja je podržala rezoluciju UN-a za unapređenje statusa promatrača palestinskih teritorija u članstvo.

Hoće li Kallas izgraditi konsenzus?

Evin Incir, švedska članica Europskog parlamenta iz kluba Socijalista i demokrata, izrazila je zabrinutost što Kallas do sada nije stavila humanitarnu situaciju u Gazi kao prioritet, niti je bila dovoljno glasna, kao što je taj klub očekivao.

„Želimo nekoga tko je glasan poput Borella, i tražit ćemo da nas u to uvjeri", rekla je Incir za DW, misleći pritom na saslušanje novih europskih povjerenika u Europskom parlamentu.

Borell je pozivao EU da udvostruči napore za postizanje rješenja s dvije države i početkom godine je ugostio izraelske i palestinske ministre vanjskih poslova kako bi se napredovalo ka tom cilju.

Osudio je broj žrtava u Gazi kao „krvoproliće“, zaprijetio sankcijama izraelskim ministrima i podržao zahtjev Međunarodnog kaznenog suda za izdavanje naloga za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i dužnosnika Hamasa.

Incir je naglasila da je više od 40.000 ljudi poginulo u Gazi. „Kada je riječ o Izraelu i Palestini, moj zastupnički klub i ja ćemo se zalagati za humanitarnu politiku EU utemeljenu na vrijednostima."

Drugi su ukazali na to da bi podrška Kallas zarješenje s dvije državebio potez u pogrešnom trenutku. „Besmisleno je govoriti samo o rješenju s dvije države bez postavljanja pravih uvjeta“, rekao je Mandl, austrijski član EP.

S druge strane, Mika Aaltola, finski član EP-a iz Europske pučke stranke, izrazio je čvrstu uvjerenost u sposobnost Kallas da postigne konsenzus. „Koliko ja razumijem Kallas, ona je graditeljica konsenzusa i pragmatična je“, rekao je on za DW.

Ostat će fokusirana na Ukrajinu

Kristi Raik, zamjenica direktora estonskog Međunarodnog centra za obranu i sigurnost, rekla je za DW da će Kallas „vjerojatno pokušati odgovoriti na kritike u vezi s navodnim dvostrukim standardima EU-a".

Misli se na kritike da EU primjenjuje međunarodno pravo prema Rusiji, ali ne i prema savezniku Izraelu.

Kallas je u studenom izjavila da „Izrael ima potpuno pravo da se brani. Ali to mora činiti na način koji poštuje nevine živote i norme međunarodnog prava“.

„Poticanje krize u regiji ne koristi nikome osim onima koji su zainteresirani da nam odvuku pozornost od drugih pitanja i podrivaju naše jedinstvo“, rekla je, aludirajući na to da bi Rusija mogla profitirati ako globalna pažnja prijeđe s Ukrajine na Bliski istok.

Izraelci se nadaju da bi mogli imati koristi od fokusa Kaje Kallas na Ukrajinu ako odluči preispitati politiku EU prema Iranu.

Utjecajni izraelski lobist koji je razgovarao s DW-om i tražio da ostane anoniman rekao je da bi Kallas mogla poticati uočavanje iranske prijetnje.

„Postoji vjerojatno približavanje interesa po pitanju Irana, jer on osigurava rakete i dronove Rusiji i prijeti europskoj sigurnosti", rekao je on.

Kakvu god politiku prema Izraelu da usvoji, nitko s obje strane izraelsko-palestinske rasprave u EU ne sumnja da će politiku Kaje Kallas značajno oblikovati ishod izbora u SAD.