Kakve su doista šanse stranaca?

„Doista sam ponosna na sebe. Za sve sam se sama izborila i uspjela sam“, kaže Selin Bebacan, Turkinja koja zapravo nikada nije ozbiljnije razmišljala o tome da napusti svoju domovinu i ode negdje u inozemstvo. Pa ipak, u ožujku 2007. godine došla je u Njemačku zbog ljubavi i u Frankfurtu na Majni započela studij medicine. Njezin „slučaj“ pripada redu onih klasičnih – u Njemačku većina dolazi iz obiteljskih razloga ili tražeći azil. Oni koji dolaze isključivo zbog posla još uvijek su relativno rijetki.

Selin Babacan odmah je po dolasku počela učiti i njemački. To je, kako pokazuju i najnovija istraživanja, bio i ostao jedan od osnovnih kamena temeljaca u osnivanju nove egzistencije u ovoj zemlji. Kako objašnjava Thomas Liebig, stručnjak za pitanja migracije pri Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), oni koji žele u Njemačkoj na tržištu rada imati bolje šanse, moraju u svakom slučaju dobro vladati njemačkim; pogotovo onim pojmovima koji se u određenom poslu traže ili svakodnevno koriste. Selin je naučila jezik a kada se 2010. godine rastala od svog supruga upravo je to bio jedan od razloga da je u Njemačkoj i ostala. „Došla sam doduše zbog njega, no nakon tri godine sam shvatila da želim pokušati i osamostaliti se“, kaže ona.

Težak proces priznanja diplome

Međutim, nije bila potpuno sama. Pomoć su joj pružili suradnici udruge „Berami- pomoć pri poslovnoj integraciji“ u Frankfurtu na Majni. Ova udruga nudi razne vrste tečajeva sa ciljem lakše orijentacije i integracije na tržištu rada kao i savjetovanja pri često teškom procesu priznavanja diploma škola i sveučilišta izvan Njemačke i EU-a. „Upravo ovo posljednje je jako važno. Bez konkretnog zanimanja, mogućnosti pronalaženja posla su jako male. Oni koji u Njemačku dođu bez da su završili neku školu, među njima je svaki peti nezaposlen“, tvrdi Irina Lagutova iz spomenute udruge.

No, usprkos tome, ni oni koji imaju završene škole i fakultete, ne uspijevaju uvijek u Njemačkoj naći zaposlenje. Istraživanja pokazuju da tek polovica visokokvalificiranih radnika useljenika uspije doista i pronaći odgovarajući, visokokvalificirani posao, odnosno, posao u struci. Čak i ukoliko im budu priznate diplome, to ne znači da će strancima sva vrata biti otvorena. No, usprkos tome, istraživanja pokazuju da što veći stupanj obrazovanja netko ima, da utoliko u Njemačkoj ima više šanse pronaći zaposlenje.

Stranci "prvog" i "drugog" reda

Kada se govori o priznanju stranih diploma, u Njemačkoj je do sada postojala razlika u njihovom priznavanju ovisno o tome o kojem konkretno zanimanju je riječ. Pri tome je postojala i razlika u tome gdje je taj netko studirao. Državljani zemalja EU-a, gotovo da nisu imali po ovom pitanju nikakvih problema.Međutim, osobe s putovnicama zemalja izvan Europske unije morali su se u pravilu podvrgnuti dugotrajnom procesu ispitivanja i priznanja svjedodžbi.

No, početkom slijedeće godine, u Njemačkoj bi trebao stupiti na snagu novi zakon o zapošljavanju i kvalifikacijama koji obećava mnoge promjene i olakšanja. Primjerice, ubuduće bi trebali biti ustanovljeni čvrsti standardi prema kojima bi se diplome iz inozemstva trebale na brži način ispitati, odnosno, utvrditi sličnosti i razlike s onim njemačkim. Novost bi također trebala biti uvođenje jednakosti, što znači da bi građani EU-a i oni drugi imali u ovom procesu jednaka prava.

Diskriminacija na tržištu rada

Osim priznanja diploma, međutim na strance „vreba“ još jedan dodatan problem a to je diskriminacija. Kako kaže Thomas Liebig iz OECD-a, diskriminacija je još uvijek jedan od glavnih razloga zašto migranti, odnosno, useljenici na njemačkom tržištu rada imaju slabije šanse od samih Nijemaca. „U vremenima krize i recesije, stranci će brže i lakše izgubiti radno mjesto nego neki Nijemac“, tvrdi Liebig. Stranci su isto tako, kažu u ovoj organizaciji, slabije međusobno povezani, odnosno, nemaju toliku mrežu poznanika kao domaćini pa je logično da će možda duže tražiti posao.

Autor: Nicole Scherschuh / žt

Odg.ur.; N. Kreizer