Kamo vodi protekcionizam u svjetskoj trgovini?

Ono što se već dugo najavljivalo, sada je postalo stvarnost: Europska unija je od srijede (30. listopada) uvela dodatne dadžbine na električna vozila koja se uvozi iz Kine. Njemačka je bila protiv toga i do samog kraja se borila da to toga ipak ne dođe.

Riječ je o takozvanim kompenzacijskim carinama. Tvrdi se da kineski proizvođači automobila uživaju u blagodatima (domaćih) subvencija koje im omogućavaju značajnu prednost na europskom tržištu. Za Saminu Sultan iz Instituta njemačke privrede u Kölnu to je svojevrsni „crveni karton" – znak trgovinskom partneru da se ne može tako ponašati.

Ovakve mjere nisu sada prvi put uvedene. Kina, kao i SAD i mnoge europske zemlje, u prošlosti su često uvodile posebne carine na proizvode iz uvoza. To je bio slučaj sa solarnim panelima, medicinskim proizvodima, poluvodičima, čelikom i aluminijem, pa čak i prehrambenim proizvodima. Sukobi su često bili tako oštri da ih se znalo nazivati „trgovinskim ratovima".

Kina više nije jeftina

Ipak, globalna podjela rada donosi značajne prednosti svim stranama, kaže Ulrich Kater, glavni ekonomist DekaBanke:

„Tijekom devedesetih godina, doživjeli smo vrhunac globalne ekonomije. Cijela svjetska privreda bila je jedna velika tvornica. Svatko je mogao proizvoditi tamo gdje je to za njegov proizvod bilo najisplativije, ali i prodavati tamo gdje su se nalazili zainteresirani kupci."

Ali, mnogo toga se promijenilo u posljednjim desetljećima. Kina je napredovala. Više nije „svjetska tvornica" za jeftinu proizvodnju, već se odavno etablirala kao važan igrač u globalnoj ekonomiji.

S druge strane, Amerikanci strahuju za svoju višedesetljetnu dominaciju. Donald Trump igra ključnu ulogu u tom procesu – tijekom svog prvog mandata kao predsjednik SAD-a radio je prema svom sloganu „Amerika na prvom mjestu", a Bidenova administracija je taj kurs nastavila i zapravo ga i pojačala.

Europljani, posebno Njemačka kao izvozni (svjetski) prvak, našli su se „između dvije vatre". „Ovisni smo o SAD-u i Kini kao trgovinskim partnerima", kaže Carsten Brzeski iz ING-a. „Potrebne su nam sirovine iz Kine, kao i fotonaponske instalacije. Ako sada uvedemo visoke carine, znamo da će Kinezi reagirati, a to bi se moglo negativno odraziti i na naš ekonomski rast."

Carine loše za njemačke proizvođače

Problem je u tome što se svijet sve više razdvaja – i ekonomski i politički. Na jednoj strani nalaze se subvencionirani projekti kojima de facto upravlja država, dok je na drugoj strani relativno slobodno tržište. Sve je manje jednakih uvjeta za konkurenciju. Protekcionističke mjere se uvodi sve češće.

Međutim, nijedna mjera nije bez posljedica. Kada se na električna vozila uvezena iz Kine uvedu carine, to pogađa i njemačke proizvođače automobila, jer oni proizvode u Kini za kinesko tržište - koje je najveće na svijetu, a i za svjetsku trgovinu. Slične probleme imaju proizvođači strojeva, postrojenja, elektrotehnike ili iz kemijske industrije.

Ekonomist Kater s određenom dozom pesimizma gleda u budućnost. Iako to možda neće dovesti do potpunog kolapsa blagostanja, „postupne promjene će dovesti do toga da će potrošačka roba postati skuplja, a možda će neka roba biti dostupna samo u određenim dijelovima svijeta ili će zbog carina biti preskupa".

Za mnoge ekonomiste, kraj slobodne trgovine je zapravo već danas - stvarnost.