Karmine za Rursku oblast

Preko 10 milijuna posjetitelja, 5.500 manifestacija i više od 60 milijuna eura troškova - suhoparne su brojke bilance projekta Ruhr.2010, godine u kojoj se Rurska oblast smjela dičiti titulom kulturnog glavnog grada Europe.

Ono što iza tih brojki stoji i što je najjače ostalo urezano u sjećanje na bogati program događanja u regiji poznatoj po (većinom ugašenim) industrijskim pogonima i rudnicima ugljena, su velike akcije poput puštanja 311 žutih balona s mjesta na na kojem su nekada bila rudarska okna ("SchachtZeichen") ili "StillLebenA40". Prvi put je u povijesti tada cijeli jedan dan vrlo prometna auto cesta broj 40 zatvorena za promet između Duisburga i Dortmunda. Još jedna maksi-akcija bila je i "Day of Song" sa 600 koncerata i tisućama pjevačica i pjevača.

Rurska oblast traži svoje novo lice

U sjeni tih XXL-akcija ostale su stotine malih projekata i priredbi koje nisu ni doprle do šire javnosti izvan Rurske oblasti, a koje organizatori sada, kada se svode računi, rado ističu. Oliver Scheytt, direktor Ruhra.2010 izdvaja, na primjer, projekt "Twins" u kojem su ostvareni ugovori o partnerstvu između 100 gradova i u okviru kojeg je došlo do intenzivne suradnje i razmjene. On je, između ostalog, spojio i mlade ljude iz ruskog Nižnjeg Novgoroda i Essena koji su zajedno na temelju pisama vojnika s fronta iz 1942. napravili kazališnu predstavu.

Jedan od glavnih ciljeva i projekta "Twins" i svih ostalih programa u Ruhru.2010 bilo je preispitivanje današnjeg identiteta Rurske oblasti i njezino transformiranje iz industrijskog u kulturno središte. Taj cilj je uspješno ispunjen, smatra Thomas Laue, glavni dramaturg Gradskog kazališta u Bochumu (Schauspielhaus Bochum). "Ono što možemo reći je da je u ovoj 2010. godini Rurska oblast stvarno privukla mnogo pažnje. I unutar nje same se dogodio veliki proces osvještavanja o mjestu na kojemu se nalazimo. A onoliko koliko ja to mogu ocijeniti, čini mi se da je i izvan nje došlo do promjene imidža Rurske oblasti", kaže Laue.

Što ostaje?

Ono što bi trebalo ostati nakon Ruhra.2010 su kulturni impulsi za cijelu regiju. Bivši osnivač muzičkog sajma PopKom i bivši šef muzičkog televizijskog kanala VIVA Dieter Gorny bio je i šef tematske oblasti "Kreativno gospodarstvo" u Ruhru.2010. On i njegov tim su osnovali neke vrste kreativnih "hubova", radionica u kojima bi kreativci svih vrsta - od dizajnera do glazbenika - trebali izučiti osnove uspješnog poslovanja.

"Moglo bi se reći kako smo uspjeli osvijestiti da su ovi kreativni potencijali i prije bili tu - ali mi smo ih učinili vidljivima. I time pokazali da imamo dobru osnovu za daljnji razvoj", ocjenjuje Gorny. No, svi ovi planovi za budućnost stoje pod jednim velikim znakom pitanja, a on je financijske prirode. Ambiciozni kreativni kulturni razvoj regije koja želi od industrijskog postati kulturno stanište bit će moguć samo ako slavina koja je ove godine izdašno tekla ne presuši potpuno. Oliver Scheytt, direktor Ruhra.2010 objašnjava: "Sada se u nadležnom regionalnomm tijelu raspravlja može li jednokratna subvencija od 2,4 milijuna eura - koliko je Rurska oblast dobila za realizaciju projekta kulturnog glavnog grada - pretvoriti u trajnu i pokrajinske vlasti razmatraju mogu li odgovarajući iznos staviti na raspolaganje za nastajanje ovog novog regionalnog kulturnog središta".

No, bez obzira na sve velike, lijepe, šarene i uspješne manifestacije kulturne godine u Rurskoj oblasti, postoji jedna ogromna tamna sjena koja će ostati nad Ruhrom.2010. To je tragedija na Loveparadeu u Duisburgu kada je, nakon izbijanja masovne panike, poginula 21 osoba. Taj strašni događaj bit će tematiziran i na završnoj svečanosti.

Autori: Paul Conny / Dunja Dragojević

Odg. ur.: N.Kreizer