Karneval "težak" milijarde eura

Takozvano "peto godišnje doba" je u Njemačkoj i važan gospodarski čimbenik. Bilo da je riječ o karnevalu - ili o fašniku kako ga zovu na jugu Njemačke, on svake godine mobilizira na milijune ljudi koji su pak spremni potrošiti prilično novca da bi se "razveselili" u tih nekoliko dana.

Prema saznanjima Saveza njemačkih karnevalista, godišnje se u  organiziranom ludovanju ostvari oko dvije milijarde eura prometa. Ovaj savez okuplja oko 4.700 udruga u koje je učlanjeno čak 2,6 milijuna karnevalista. To znači da je i taj iznos kud i kamo veći, jer sadrži samo izdatke članova karnevalskih udruženja - ali ne i izdatke koje troše mnogi građani koji se spremaju na karneval u glavna "uporišta" te proslave poput Kölna, Düsseldorfa ili Mainza.

Milijuni ljudi na karneval - i što dalje od njega

Svi oni su potrošili na svoje kostime, a u ovim danima se baš ne gleda u novčanik kad se naručuje piće i jelo. Treba uračunati i trošak smještaja - a kod ugostitelja, u ovim danima nisu samo zadovoljni hotelijeri gradova u kojima se slavi karneval. Sretni su i ugostitelji okolnih turističkih odredišta koja su redovito prepuna - stanovnika Kölna, Düsseldorfa ili Mainza koji su pobjegli iz svojih gradova zbog karnevalske buke.

Prema procjenama profesora marketinga na Rurskom sveučilištu u Bochumu, Jan Wieskea samo turistički segment karnevala se može mjeriti u stotinama milijuna eura - "i tu ima još mnogo prostora za rast prometa". Samo u Kölnu se svakog karnevala u gradu "okrene" više od 460 milijuna eura, od čega 165 milijuna u svojim blagajnama prebroje ugostitelji i hotelijeri. Tu još dolaze i oko 85 milijuna eura koliko se potroši na kostime, a i sam grad Köln ima koristi od "ludih dana".

Doduše, golemi su troškovi i pripreme prometnica i staza kojem će koračati karnevalska povorka, još su veći troškovi čišćenja nereda i smeća kojeg su karnevalisti ostavili za sobom. Ali ipak, samo od poreza na ugostiteljsku djelatnost u gradskoj blagajni ostaje oko pet milijuna eura.

Slatkiši, pića, kostimi, šminka...

Važan gospodarski faktor su i "Kamelle" - slatkiši i slastice koje karnevalisti u povorci tradicionalno bacaju publici. Tako se u Kölnu samo na glavnoj karnevalskoj povorci koja se održava u ponedjeljak u publiku pobaca 330 tona bombona, 700 tisuća tabli čokolada i oko 220 tisuća kutija slatkiša. Uvelike se bacaju slatkiši i u ostalim povorkama (razne povorke pojedinih četvrti traju praktično od subote pa sve do utorka), tako da je Köln najizdašniji kad je riječ o dijeljenju slatkiša. Usporedbe radi, u Düsseldorfu se publici pobaca tek nešto preko 45 tona slatkiša.

Profesor Jan Wieseke nabraja čitav niz gospodarskih grana kojima je karneval važna manifestacija. Tu nisu samo proizvođači maski i kostima, nego je i proizvođačima raznih napitaka "veoma, veoma važno pozicionirati se na tržištu u tom razdoblju".

Utoliko smatra kako oko 3000 tvrtki u čitavoj Njemačkoj sa preko 40 tisuća zaposlenih žive praktično isključivo od karnevala. "Sezona je duga, a pripreme traju još duže. To znači da praktično nema mnogo mjeseci u godini u kojima ne postoji karneval - pa je tako i za neke sektore to posao kojim se bave čitave godine."

Kostimi čak i u Berlin

Među takvim poduzećima je i tvrtka Keller iz Bochuma. Ona već 25 godina opskrbljuje karnevaliste kostimima i ostalim priborom za "lude dane". Za poslovođu tvrtke Horsta Krokowskog je to ozbiljan posao "kojim se ne bavimo samo tri dana, nego od nabave, komisioniranja pa sve do prodaje radimo na tome čitavu godinu."

Tako je i ove godine ova tvrtka karnevalistima ponudila preko 1.000 proizvoda. Za ovaj karneval su prodali više od milijun artikala, što za tu tvrtku znači promet od oko 20 milijuna eura. Doduše, ova tvrtka je smještena u Porajnju - tradicionalnom području na zapadu Njemačke gdje se slavi karneval, ali u međuvremenu pribor za karneval šalje i prodaje i u područja gdje se nikad nije baš osobito slavio. Kao osobit domet ističe kako šalju robu čak i u -  Berlin, grad sa protestantskom prošlošću u kojem je karneval nepoznanica.

"Kad im je dobro, slave, kad nije..."

Ipak, pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija je na uvjerljivo prvom mjestu po prodaji kostima i pribora za karneval - tamo odlazi 43% cijelog prometa. Slijede također tradicionalno katoličke savezne pokrajine Bavarska i Baden-Württernberg, ali "karnevalska manija" se očito širi po čitavoj zemlji. Utoliko i posao ide sve bolje, a Horst Krokowski nam objašnjava staru mudrost iz njegovog karnevalskog ceha: "Ako ljudima ide dobro, onda će slaviti. Ako im ide loše, onda će ipak slaviti."

Profesor ekonomije Wieseke smatra kako karneval "ima još potencijala" da čak i premaši milijarde koje donosi ovdašnjem gospodarstvu. Stručnjak za marketing ne može reći, gdje je prostor za rast ali i dodaje kako je i se sama manifestacija uvijek nekonvencionalno odnosila prema tradiciji.

U svakom slučaju, proslava karnevala u Njemačkoj - makar je kud i kamo brojnija nego na primjer karneval u Veneciji - još nije toliko poznata za goste iz inozemstva. Čak i u Riju gdje također čitav grad živi za karneval, on povrh toga privlači i golemi broj turista iz čitavog svijeta. Ali profesor smatra kako i proslava karnevala u Njemačkoj može privući ciljne skupine "koje još nitko nema na zaslonu radara."