Kina - spas za njemačke banke?
29. svibnja 2010
Za njemačku Commerzbanku je 2009. godina bila katastrofalna. Da bi ju spasila od propasti morala je uskočiti država preuzimanjem 25 postotnog udjela u vlasništvu. U veljači ove godine Commerzbanka je objavila gubitak od 4,5 milijardi eura u poslovnoj 2009. godini. No unatoč velikim gubicima ta banka se širi u Kini. Krajem 2009. je otvorila treću filijalu u kineskom Tianjinu, a u ožujku ove godine je pekinško predstavništvo prošireno u četvrtu filijalu. Za šefa Commerzbanke u Aziji Michaela Kotzbauera razlog širenja u Kini leži u Njemačkoj: "Snažno smo povezani sa srednje-velikim poduzećima. Commerzbanka u Njemačkoj vrijedi kao banka srednjeg sloja i rado bismo i u inozemstvu za naše klijente bili banka srednjeg sloja.“
Na usluzi poduzećima ili privatnim korisnicima?
Prije godinu i pol dana u Tianjinu je svoj prvi pogon za montažu otvorio europski proizvođač zrakoplova Airbus. Za njim su u Kinu otišla i brojna srednje-velika poduzeća, kooperanti. Commerzbanka prati ta poduzeća s kojima surađuje i u Njemačkoj. Ali, nastoji pridobiti i kineska poduzeća koja žele kupiti neko od njemačkih srednje-velikih poduzeća. I najveća njemačka banka Deutsche Bank prisutna je na kineskom tržištu. Šef odjela za Aziju Robert Ranking nedavno je objavio plan prema kojem Deutshe Bank 2011. želi ostvari promet u Aziji od četiri milijarde eura.
No za razliku od Commerzbanke, Deutsche Bank je težište svoga djelovanja u Kini postavio na poslovanje s privatnim korisnicima, a ne s poduzećima. Već 2006. je Deutsche Bank kupio dionice kineske banke Hua Xia nastojeći se približiti kineskim korisnicima. Početkom svibnja 2010. udio u toj kineskoj banci je povećan sa 17,2 posto na 19,99 posto, koliko je maksimalno moguće po kineskim zakonima. Deutsche Bank to smatra važnom strateškom investicijom.
Jačanje konkurencije na bankovnom tržištu
No kineska strana kritizira da se suradnja ograničava na razinu kapitala. U operativnom dijelu praktično nema suradnje. Deutsche Bank stvari vidi drukčije: "Mi u međuvremenu imamo 850.000 klijenata u Kini na području kreditnih kartica“, kaže glasnogovornik Michael Lermer.
Kinesko tržište raste najbrže u svijetu. Zato je važno i za njemačke novčarske ustanove. Zasad one nisu u međusobnoj konkurenciji jer jedni opslužuju privatne klijente, drugi poduzeća. Ali, prema jednoj studiji konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers, kineske banke povećavaju pritisak na tamo prisutne strane banke. Osim toga država uvodi sve strože propise. Zato se može očekivati da će prije ili kasnije i njemačke banke u Kini jedna drugoj snažno konkurirati.
Autor: Jun Yan/ Anto Janković
Odg. urednica: Marijana Ljubičić