Klimatske promjene prijete i maslinama u Grčkoj

„Lezbos bez maslina je nezamisliv!" - kaže Mihalis Bakas, ekološki aktivist iz Mitilena. „Maslina je dio naše kulture. Ovdje na Lezbosu su milijuni stabala maslina." Za treći po veličini otok u Grčkoj, proizvodnja maslinovog ulja je važan ekonomski oslonac, i to stoljećima. „Svo bogatstvo otoka bazirano je na maslinama", kaže Bakas.

Mnoge vile u neoklasicističkom stilu u glavnom gradu otoka, Mitilini, u njegovim bogatim četvrtima, svjedoče o vremenu kada je otočko maslinovo ulje visoke kvalitete dostizalo vrhunske cijene širom Sredozemlja. Međutim, klimatske promjene utječu i na masline koje su inače otporne na toplinu.

„Ljeta su sve suša", objašnjava aktivist za zaštitu okoliša Bakas. 2022. godine nije padala kiša pet mjeseci. "Osim toga, zime više nisu toliko hladne. No to je maslinama potrebno za pravilan rast." A kada pada, kiša lije kao iz kabla u takvim količinama da ju stabla ne mogu upiti. „Povrh svega, ekstremni vremenski fenomeni na proljeće mogu dovesti do toga da masline ne procvjetaju."

Bakas je u kontaktu s mnogim poljoprivrednicima na otoku koji su zabrinuti zbog promjene klime. „Poljoprivrednici su šokirani", priča. "Oni vide da njihova proizvodnja opada." Istodobno, tržišne cijene maslinovog ulja jedva da pokrivaju troškove uzgoja. U ovakvim okolnostima teško se može razmišljati o ulaganjima u budućnost. „Mnogi ne znaju kako dalje. Zato napuštaju posao s maslinama i traže drugi posao."

Tradicionalni uzgoj za budućnost

I Mihalis Bakas je zabrinut za budućnost maslina koje su dio povijesti i identiteta, od kojih ovisi i egzistencija mnogih. Konačno se moraju poduzeti mjere za ograničavanje posljedica klimatskih promjena - s istom odlučnošću s kojom se suprotstavljalo pandemiji koronavirusa, zahtijeva ovaj ekološki aktivist.

Neki maslinari na Lezbosu su shvatili da je potrebna promjena razmišljanja i na lokalnoj razini. Jedan od njih je Prokopis Bancis. Njegova plantaža je biodinamička. To znači da radi s prirodom, a ne protiv nje. Ne koriste se ni gnojiva ni insekticidi, Bancis se u potpunosti oslanja na prirodnu otpornost stabala masline. Radi se o puštanju plodnog tla da radi bez drastične intervencije, objašnjava on.

Manje uroda se teško može izbjeći

Kao i većina maslinara na Lezbosu, ​​Bancijeva berba 2022. nije tako obilna kao što se nadao. Ovo ljeto nije bilo tako vruće kao prethodne godine. Ali kiše je bilo premalo: „Stabla jedva razvijaju nove izdanke. Moraju čuvati energiju kako bi se održala na životu", kaže Bancis. I iz tog razloga, lošije berbe teško da će se moći izbjeći u budućnosti.

Ipak, Mihalis Bakas se nada da će se više uzgajivača maslina na Lesbosu odlučiti za biodinamičku plantažu poput one Prokopisa Bancisa: „Poljoprivredne prakse iz prošlosti i danas su vrlo pogodne za uzgoj maslina. Ovo također uključuje bogatu i raznoliku floru na tlu između stabala: „Ove biljke daju maslinama dodatnu vlagu i čuvaju prikupljenu vodu." Mnogi maslinari koriste kemikalije da bi uklonili „korov". Mora ih se, nastavlja Bancis, uvjeriti da prepoznaju prednosti bioraznolikosti i u poljoprivredi.

Potrebno je političko preispitivanje

Elijas Papateodoru je glavni tajnik Zelenih, koji u Grčkoj jedva da imaju ikakvu političku moć. Na prošlim izborima nisu uspjeli osvojiti ni jedan posto glasova. Ekološka pitanja tek polako prodiru u svijest građana.

Papateodoru se nada većoj podršci na parlamentarnim izborima sljedeće godine – prije svega zbog klimatskih promjena koje su posebno primjetne u poljoprivredi. „Poljoprivreda je jedan od stupova grčke kulture", rekao je političar Zelenih. "Već sad imamo problema s maslinama. S klimatskim promjenama uočavamo porast biljnih bolesti koje ranije nisu postojale."

Grožđe je također ugroženo, kao i proizvodnja feta sira, jer će ovce i koze u budućnosti imati samo ograničen pristup pašnjacima. Zbog toga je energetska tranzicija sada posebno važna, ne samo u Grčkoj nego i drugdje. Nekoliko velikih kompanija i dalje kontrolira potrošnju energije. Ovaj model nije održiv u budućnosti – ni s ekološke ni s ekonomske točke gledišta.

„U budućnosti će poljoprivrednici morati sami proizvoditi energiju koju troše", naglašava Papateodoru. Isto vrijedi i za gradove. Samo ako su ljudi direktno uključeni u prednosti energetske tranzicije, one se mogu ostvariti i tako obuzdati dalekosežne posljedice klimatskih promjena.

A do tada će masline na Lezbosu i drugdje, makar i s manje novih izdanaka i manje uroda, valjda preživjeti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu