Koliko je budući šef CDU pogodan za kancelara?
16. siječnja 2021
Kada na jesen Nijemci budi birali novi saziv Bundestaga, Angela Merkel će iza sebe imati šesnaest godina na vlasti. Dočekala je i ispratila pet američkih predsjednika, pet britanskih premijera i sedam talijanskih. U mnogim krizama pokazala je veliku snagu, od europske dužničke krize do korona pandemije. Iza sebe je ostavila velike tragove, kojima sada treba nastaviti njezin nasljednik.
Na virtualnom stranačkom kongresu službeno se ne radi o nasljedniku Angele Merkel, nego „samo" o borbi za predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU). Ali s obzirom na to da je Unija već mjesecima, kako pokazuju ispitivanja, daleko najjača stranka, automatski se postavlja i pitanje kancelarskog kandidata: onaj tko bude šef CDU-a, bi trebao biti pogodan i za kancelara.
Katolički muškarci iz Sjeverne Rajne-Vestfalije
Ono što je zajedničko za sve kandidate: sva trojica su katolički muškarci i očevi iz Sjeverne Rajne-Vestfalije. Svi oni slijede kurs političkog centra i smatraju da bi se CDU trebao snažno ograditi kako od desničarske AfD, tako i od stranke Ljevice.
Dijele i zabrinutost za budućnost svoje stranke, koja često kaska za društvenim promjenama. „Predstavljamo li na pravi način ovo društvo? Odgovor je ne", nedavno je otvoreno rekao Laschet pred članovima CDU-a. Sva trojica zato žele pridobiti više mladih, više žena i više ljudi migracijskog porijekla, kao buduće članove stranke i kao birače. Govoreći o migrantima Laschet je kazao: „Ako njih uspijemo pridobiti na svoju stranu onda imamo šansu da dugoročno ostanemo velika stranka.“
Sva tri kandidata žele i više digitalizacije i veću zaštitu okoliša ali to žele povezati sa snažnom privredom.
"Prepoznatljivost, pogodnost i obnova"
Pored svih sličnosti, svaki od kandidata ima svoje prioritete: Laschet veliki značaj pridaje socijalnoj pravdi i unutarnjoj sigurnosti. Röttgen, predsjednik odbora Bundestaga za vanjske poslove, zahtijeva veću odgovornost Njemačke u Europi i svijetu. „Mi smo međunarodna stranka, europska stranka, transatlantska stranka. I to moramo ponovo oživjeti", objasnio je Röttgen prošlog tjedna čelnicima CDU-a. Merz važi za predstavnika privrede i zalaže se za jačanje konzervativnog profila stranke. Simpatizeri od njega očekuju da će vratiti birače koji sada glasaju za Alternativu za Njemačku (AfD).
Politolog iz Triera, Uwe Jun ovako je sažeo razlike koje postoje među kandidatima: “Merz je za veću prepoznatljivost stranke, Laschet je za veću podršku političkom centru, a Röttgen za obnovu.”
Nema vječnog Merkel-bonusa
Izbor Lascheta bi vjerojatno značio nastavak politike Angele Merkel. Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije je jednako snažno podržao kancelarku kako kad je u pitanju njezina izbjeglička politika tako i kad se radi o otvaranju prema lijevom političkom spektru. Možda je to razlog što je Merkel jasno stavila do znanja da favorizira Lascheta.
Merz - koji je prije dvije godine na izboru za šefa stranke tijesno izgubio od Annegret Kramp-Karrenbauer – bi vjerojatno najviše promijenio CDU. On je od stranke zatražio da izađe iz sjene Angele Merkel. Iako je njezin menadžment tijekom pandemije, stranci donio vrlo dobre rezultate u anketama, Merz je prije nekoliko dana na virtualnoj konferenciji CDU-a poručio: „Na izborima 26. rujna za nas se neće glasati zbog zahvalnosti za prošlost, nego zbog očekivanja i nadanja vezanih uz budućnost.“
Tijesna utrka
Ali što CDU želi i što joj je potrebno – obnova ili nastavak Merkel-politike bez Angele Merkel? Uwe Jun smatra da se na to pitanje ne može paušalno odgovoriti i da to ovisi od perspektive. „CDU je sebe uvijek vidjela kao vladajuću stranku koja osvaja veliki broj glasova. Ako se to uzme kao mjerilo, Laschet predstavlja najmanji rizik."
Laschet je trenutno jedini od kandidata koji je na državnoj funkciji. Merz je do sada nikada nije obavljao. A Röttgen je 2012. godine od strane kancelarke spektakularno razriješen funkcije ministra za zaštitu okoliša: ali iako nije imao uspjeha kao kandidat na pokrajinskim izborima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, više je težio ministarskoj funkciji u Berlinu, nego tome da bude vođa oporbe u Düsseldorfu.
Pitanje iskustva sudjelovanja u vlasti međutim ne znači prednost za Lascheta, niti ono šteti ostalim kandidatima. Jer prema ispitivanjima je Merz u prednosti s gotovo 30 posto podrške, dok su Röttgen i Laschet kod CDU glasača izjednačeni sa po 25 posto. Ako se uzmu u obzir svi ispitani a ne samo demokršćanski simpatizeri, Röttgen je čak ispred Lascheta.
Nijemci žele jednog drugog
Međutim, kada je riječ o kandidaturi za kancelara, niti jedan od kandidata ne bilježi najviše rezultate. Savezni ministar zdravlja Jens Spahn, koji službeno podržava Lascheta, trenutno je mnogo bolje pozicioniran na listi popularnosti. Četrdesetogodišnji političar, koji se otvoreno deklarirao kao homoseksualac, već samom svojom osobnošću bi u CDU unio nešto novo. Ali kandidaturu za kancelara Spahn samo trenutno isključuje.
Još bolje kotira političar koji uopće nije član CDU-a: 55 posto Nijemaca i čak 80 posto simpatizera Unije kao dobrog kandidata za kancelara vidi šefa Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bavarskog premijera Markusa Södera. On doduše uvijek iznova ponavlja kako je njegovo mjesto u Bavarskoj, ali pitanje je bi li imao išta protiv ako bi veća sestrinska stranka CDU izrazila želju da on bude kandidat za kancelara.