Koliko je Europska unija još atraktivna?

"EU nije imao dovoljno ambicija da veže nove demokracije iz istočne Europe nakon 1989.", komentirao je francuski Le Monde odbijanje Ukrajine da potpiše s Europskom unijom sporazum o pridruživanju. Godinama su Bruxelles i Kijev pregovarali - krajem ovoga mjeseca je sporazum trebao konačno biti potpisan. Umjesto toga je Ukrajina pritisnula gumb za pauzu, piše ukrajinski list Den i konstatira: "Za to su odgovorne sve strane - i Vlada, i oporba, i - Europska unija."

"EU je još uvijek vrlo atraktivan“, tvrdi bonski politolog Ludger Kühnhardt. On u razgovoru za DW kaže kako je upravo to razlog što rusko vodstvo, a dijelom i ukrajinsko, pokušavaju spriječiti daljnje približavanje Ukrajine EU-u. Ni za Ewalda Böhlkea iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) odluka vlade u Kijevu ne znači općenito "ne" Europskoj uniji. "Atraktivnost se u stvari sastoji u viziji ili utopiji koju EU nudi Ukrajini: ako nam se pridružite, možete i vi biti uspješni", kaže Böhlke, a prema njegovom mišljenju, s tim se slaže i većina ukrajinskog stanovništva.

Turci sve manje zainteresirani za EU

Ukrajina nije jedina zemlja koja je EU-u okrenula leđa. Izgleda da je i kod drugih zemalja, kao što je na primjer Turska, proces približavanja zapeo. Nakon višemjesečne pauze, pregovori su nastavljeni tek ovoga mjeseca.

Iako na najvišoj razini Turska sitnim koracima ponovno ide u pravcu Zapada, među turskim stanovništvom želja za članstvom u EU-u očito blijedi. Prema studiji pod naslovom "Transatlantski trendovi“ američke zaklade German Marshall Fund objavljenoj ove godine, samo 44 posto Turaka je za ulazak u EU - četiri posto manje nego prošle godine. Štoviše, 34 posto ispitanika je mišljenja da bi ulazak u EU štetio Turskoj. Prije skoro deset godina je dvije trećine stanovništva bilo za ulazak u Europsku unijum, a samo ih je devet posto bilo protiv.

Ewald Böhlke smatra da je razlog tome dugo trajanje pregovora o članstvu. "Pregovori s Turskom se vode od 1963. godine. Treba malo stati i sagledati koliki je to period”, kaže Böhlke.

Gubitak imidža

Za neke druge zemlje, kao što je na primjer Island, želja za članstvom u EU je bila tek kratka epizoda. Vlada u Reykjaviku je pregovore o članstvu stavila na led jer zemlja, za razliku od Ukrajine i Turske, manje ovisi o članstvu u Uniji. “Financijski i politički sustav u toj zemlji su ponovo konsolidirani”, objašnjava politolog Kühnhardt: “A onda se, naravno, na dnevni red opet vratila rasprava o identitetu i pitanje je li doista dobro za Island da se ponovo priključuje jednoj zajednici koja od njega traži da se odrekne dijela svog suvereniteta."

Razlozi za negativno raspoloženje prema EU-u su različiti. Stručnjaci smatraju, međutim, da je ključ u emocionalnom stavu prema zajedničkoj europskoj obitelji.“Imamo probem imidža, jer EU nastupa kao politička neman, a ne kao živo, pulsirajuće društvo. To je najveći problem koji trenutno ima EU“, konstatira Ewald Böhlke i zaključuje: "Europska unija mora konano početi raditi na marketingu za Europu!"