Kome smetaju džamije?
31. srpnja 2014
Prema statistikama njemačke vlade, došlo je do značajnog povećanja broja napada na džamije i druge vjerske institucije muslimana u ovoj zemlji. Kako piše list Neue Osnabrücker Zeitung, službena statistika je od 2001. do 2011. evidentirala u prosjeku 22 takva napada godišnje. Ali 2012. ih je bilo 35, prošle godine već 36.
Ovo izvješće je zapravo vladin odgovor na dva zastupnička pitanja frakcije stranke Ljevice u parlamentu koja je željela čuti odgovor već 2012., a zatim i ove godine. Predsjednik Središnjeg vijeća muslimana Aiman Mazyek u ovom povećanju broja napada vidi "znakove za sve veće protumuslimansko raspoloženje i otpor" u Njemačkoj.
Mazyek u razgovoru sa DW objašnjava kako ove brojke njemačke vlade odgovaraju evidenciji muslimanskih udruga, ali tvrdi kako je stanje zapravo još lošije. Jer mnogi incidenti, osobito ispisane parole na zidove džamije, se uopće ne prijavljuju ili se javljaju tek mnogo kasnije.
Predsjednika muslimanskih udruga zapravo, pored ovih napada na zgrade, još više brinu napadi i incidenti na same vjernike, "na žene koje nose marame ili na osobe koje se već po izgledu može prepoznati kao muslimane".
Ukor Njemačkoj
Aiman Mazyek zato traži posebnu evidenciju takvih antimuslimanskih napada i da takva kaznena djela istražuju policajci koji imaju iskustva i koji su senzibilizirani za takve napade protiv slobode vjeroispovijedi. Ne bi bilo loše da policija bolje pazi i na same zgrade džamija i drugih institucija, ali Mazyek ističe kako "prije svega trebamo jasnu poruku političara" i žrtvama takvih napada i počiniteljima kako se tako nešto neće tolerirati.
U Njemačkoj ima oko 800 džamija uz koje su minareti tako da se već na prvi pogled mogu prepoznati kao muslimanske institucije. Povrh toga je oko 3.000 zgrada koje i bez osobitih vanjskih oznaka muslimanima služe za molitvu i vjerski život. U ovoj zemlji živi oko četiri milijuna građana muslimanske vjeroispovijedi i kako tvrdi Mazyek, oni su još uvijek 'integrirani'. "Još drže socijalne spone, ali je pitanje - koliko još dugo?"
U Njemačkoj zapravo doista ne postoji posebna kategorija koja bi se bavila napadima na muslimane. Takvi slučajevi se i dalje vode kao politički kriminal i slučajevi potaknuti mržnjom i netrpeljivošću prema strancima. Tako je i Europska komisija protiv rasizma i netolerancije, tijelo Vijeća Europe osnovano još 1993., ukorila Njemačku zbog nedostataka u borbi protiv rasizma.
Prema izvješćima ovog neovisnog europskog tijela za nadzor poštivanja ljudskih prava, u Njemačkoj se takvi slučajevi previše često završavaju "po kratkom postupku" i postoji očita potreba za reformama u sustavu "evidencije i definiranju rasističkih, ksenofobnih i homofobnih incidenata".
Svaki treći Nijemac ne želi muslimane
Konačno, i užasna serija zločina neonacističke skupine NSU je pokazala kako je mržnja prema muslimanima puno prekasno prepoznata kao motiv. Zapravo, koordinacijsko vijeće muslimana je i na suđenju članici ove neonacističke organizacije dostavilo dosje u kojem se upozorava kako praktično svaka dva i pol tjedna bude izveden neki napad na džamiju, ali i kako su i to tek službene brojke, a da je "pravi broj mnogo veći".
Psiholog i sociolog Elmar Brähler također vidi sve više nesnošljivosti prema muslimanima u ovoj zemlji i smatra kako je takvo raspoloženje već "zahvatilo široke mase njemačkog društva, uključujući i srednji stalež". Za sada ne želi ići tako daleko da ovu nesnošljivost smatra nekom novom vrstom antisemitizma, ali misli da tu postoje "sličnosti u sustavu predrasuda". Brähler je profesor na sveučilištu u Leipzigu i nedavno je sa suradnicima objavio studiju "Stabilizirana sredina - ekstremna desna stajališta u Njemačkoj". U tom istraživanju je došao do zaključka kako je nesnošljivost prema islamu nova vrsta rasizma: "Svaki treći građanin Njemačke smatra kako se muslimanima treba zabraniti useljavanje u ovu zemlju", piše u toj studiji.
Političarka stranke Ljevice, Ulla Jelpke, smatra kako ova sve veća nesnošljivost prema muslimanima "nije nikakav novi fenomen" i da ga se treba "prezirati baš kao i antisemitizam". Ova političarka oporbe optužuje vladu da ne uzima dovoljno ozbiljno ovaj problem: "Muslimane se ne smije pretvoriti u žrtvene jarce za političke i socijalne nedaće", upozorava ova političarka. Jer time se nanosi golema šteta za suživot u ovoj zemlji.