Komentar: EU i Južna Amerika otvaraju svoja tržišta
1. srpnja 2019Svjetska razmjena je moguća i protiv volje SAD-a. I američkom predsjedniku Trumpu se zaključenjem trgovinskog sporazuma Europske unije sa četiri značajne zemlje Južne Amerike pokazalo da upravo on ide krivim putem. Dok se on ograđuje carinama, druge zemlje uklanjaju prepreke trgovini. Ali i u Osaki je Trump pokazao kakone želi ukinuti svoje carine koje su postale njegov omiljeni instrument u diplomaciji čekića i nakovnja.
Zapravo, taj instrument u SAD-u još uvijek djeluje: on je gospodarski snažan i može si priuštiti čak i carine – koje uvijek na koncu plaćaju potrošači. Ali ako konjunktura oslabi, onda se to brzo može promijeniti. MMF već upozorava kako ovaj gospodarski rast neće još dugo trajati i tek onda će skupo koštati ta izolacija od drugih tržišta svijeta.
Europska unija i zemlje Mercosura su i na sastanku zemalja G-20 pokazale kako se može i drugačije. Sporazumom koji se dogovarao skoro 20 godina su pokazali kako je međunarodna suradnja teška zadaća, ali je čak i u doba Trumpa moguća.
Opet „najveća"
Ovim sporazumom se opet mora reći kako tako nastaje najveće tržište ovog planeta. Taj epitet se već morao spomenuti kad je stupio na snagu trgovinski sporazum EU-a s Japanom, ali EU je tu redovito na prvom mjestu u potrazi za partnerima. Sklopljeno je preko 70 sporazuma i zapravo je u međuvremenu dogovoren još jedan – s Vijetnamom, zemljom kojoj i Trump prijeti sankcijama.
Naravno, sporazum sa zemljama Mercosura još nije stupio na snagu. Mora ga se još ratificirati, a čuju se i glasne kritike. Brazil i njegov odnos prema prašumama nije baš primjer odgovornog odnosa prema okolišu, a tu je pitanje i kakvo to meso nudi jedna Argentina. Vjerojatno će se još mnogo toga morati razjasniti, ali tu baš svi teže nekakvom kompromisu. I drugi sporazumi, poput onog s Kanadom ili zemljama Afrike imaju grešaka i nedostataka, ali načelo je ispravno: trgovina, razmjena, suradnja umjesto nacionalizma, izolacije i trgovinskog rata.
Poruka Trumpu
I u Osaki je Trump još jednom pokušao staviti nož pod grlo Svjetskoj trgovinskoj organizaciji WTO tako da je odbio imenovati suce za prizivni sud ove organizacije. Ovaj Washington želi reformu WTO-a prema kojoj bi na koncu ova svjetska organizacija služila interesima SAD-a. To ne može funkcionirati: ne teži samo SAD protekcionizmu, tu su i Kina ili Rusija koje svim sredstvima žele zaštiti svoje tvrtke od konkurencije. To mora prestati ako se WTO reformira i proširi slobodna trgovina. Od drugih zemalja skupine G-20 se uoči sastanka čulo mnogo lijepih riječi, ali konkretno se nije dogodilo ništa.
Dobra je vijest da su se EU i Mercosur dogovorili baš za vrijeme summita u Osaki. Trump zapravo nije protiv bilateralnih sporazuma, ali do sad još nije uspio postići neki koji bi doista bio po njegovom ukusu. Kad je riječ o suradnji s Europom, sve stoji: to se mora promijeniti.
Jer i Trump ne smije zaboraviti, što je to SAD doista učinilo velikim: ne samo njegova industrija, nego i trgovina i američka roba koja je stizala i bila tražena u čitavom svijetu. Zato njegova prava parola treba glasiti „Make trade great again!"