Komentar: Putin, doživotno...

Bilo na najvišem vrhu Rusije, Elbrusu na Kavkazu, u dubini moskovske podzemne željeznice ili na fasadama nebodera: ove srijede se svugdje moglo vidjeti Vladimira Putina. Sad je jasno i zašto je bila tako važna povećana snaga emitiranja: u svom govoru o stanju nacije je ruski predsjednik najavio korjenitu reformu ustava kakva bi mu po prvi put omogućila da ostane na vlasti i nakon kraja njegovog mandata 2024. godine.

To je bilo iznenađenje na koje su promatrači zapravo čekali već duže vrijeme. Ali ipak je to bio potres u ruskoj unutrašnjoj politici: samo nekoliko sati kasnije je vlada premijera Dimitrija Medvedeva dala ostavku što je samo pojačalo taj dojam.

Putinove "reforme"

Rusija nema vremena za gubljenje, rekao je predsjednik već na početku svog govora. Isto kao što se očekivalo, većinu svog govora je posvetio raznim socijalnim obećanjima koja bi trebala pomoći da se poveća natalitet u Rusiji. Ali pravi razlog Putinovoj žurbi nisu mališani, nego njegova vlastita budućnost: postavlja se u položaj da riješi takozvani "problem godine 2024." - tako se u Rusiji naziva pitanje, kako bi Putinu moglo uspjeti ostati na vlasti i nakon isteka njegovog trenutnog mandata. On je već pokazao snalažljivost u tom pitanju, ali ovaj puta je ipak sve jasno: po ruskom ustavu, nakon svog drugog šestogodišnjeg mandata više ne može biti kandidat za predsjednika.

Prekriveno šlagom čitavog mnoštva obećanja o budućem blagostanju je vladar Kremlja gotovo uzgred predložio da se promijeni i ustav i čitav politički sustav zemlje. Tipično za Putina: prvo kaže kako "nema potrebe" mijenjati ustav iz 1993. godine, ali odmah nakon toga počne nabrajati sve što bi se trebalo temeljito promijeniti. Te promjene bi "trebao potvrditi narod", ali tu je Putin dobro pazio što će reći: nikad nije izrekao riječ "referendum", a tako nečega u Rusiji već desetljećima nije bilo.

On želi odmah više važnih političkih ispravki: tako bi parlament, ruska Duma, trebao dobiti više ovlasti i imati pravo odlučivati o premijeru i njegovoj vladi. To je dosad, kao i u carsko doba, bilo jedino u nadležnosti vladara Kremlja. Putin očito računa kako će zastupnici i dalje sve odlučivati kako on želi. Jer isto tako će se još više paziti, tko bi mogao biti taj "predstavnik naroda" u parlamentu: stranke bi svakako trebale pokazati svoj "patriotizam", drugim riječima vjernost Kremlju. Ali je i potpuno jasno rekao: to nipošto neće značiti da će Rusija postati parlamentarna republika.

Direktno - ili opet zaobilazno?

Istovremeno je predložio i kriterije koje trebaju ispuniti kandidati za položaj predsjednika: oni moraju barem posljednjih 25 godina živjeti u Rusiji i ne smiju imati državljanstvo neke druge zemlje. Prevedeno na Putinov jezik to znači da osobe kao što je Mihail Hodorkovski koji živi u izgnanstvu niti formalno ne dolazi u obzir kao kandidat. Isto tako i svi ministri i parlamentarni zastupnici smiju imati samo rusko državljanstvo, navodno da tako budu imuni na moguće ucjene Zapada. A tu će se napetosti nastaviti i Putinovim prijedlogom u ustav napisati kako ruski zakoni imaju primat nad bilo kakvim međunarodnim sporazumima i pravima.

Ovaj novi odnos moći bi Putinu otvorio dvije moguće staze kojima bi ostao na vlasti: mogao bi, kao što je već bio između 2008. i 2012., biti predsjednikom vlade. Ili pustiti da ga se izabere kao predsjednika drugog organa kojem ustavom želi dati veće ovlasti: državnog vijeća. Ono što je posve sigurno: Vladimir Putin ni ne pomišlja da prepusti kormilo Rusije nekom drugom.

Za njega i za čitavu Rusiju od ovog trenutka počinje novo političko razdoblje s neizvjesnim ishodom. Makar se godina 2024. čini dalekom, Putinu ne ostaje mnogo vremena. Već sljedeće godine se u Rusiji održavaju sljedeći parlamentarni izbori. Do tada vladar Kremlja želi da njegova reforma bude sigurna. U ovom trenutku je on čvrsto na položaju i zato ima dobrih šansi još mnogo godina odlučivati o sudbini Rusije.