Konjički turizam - nova prilika za kontinentalnu Hrvatsku
3. lipnja 2019
Turističko jahanje nije sportska disciplina, prvo je na što će upozoriti članovi Nacionalne udruge konjičkih turističkih vodiča ENGEA Hrvatska, nego stil života onih koji će jahanjem otkrivati nove predjele, diviti se prirodi, učiti o lokalnoj povijesti i kulturi i sve to uz pomoć certificiranih konjičkih turističkih vodiča. Hrvatska ih ima deset, svi su edukaciju završili u Italiji i svi žive na području Bjelovarsko-bilogorske županije gdje je označena prva i za sada jedna certificirana konjička turistička staza u zemlji.
Raj na zemlji
Konjički turistički vodiči zaduženi su jahaćim turistima pomoći da se osjećaju što bolje i stalno im biti na usluzi. „On mora poznavati anatomiju, prehranu i život konja, konjičku opremu i sve ono što se koristi u jahanju. Mora znati pružiti prvu pomoć, poznavati prometne propise, ljudsku psihu i na kraju zbrinuti konja, brinuti o njegovom zdravstvenom stanju, nahraniti ga. Gostima govorimo o prostorima u kojima se krećemo, o flori i fauni, stazama, sastavu, tla, divljači koja tu obitava. Ako se zaustavimo neko vrijeme na jednoj lokaciji onda angažiramo klasične turističke vodiče“, govori za DW Ivica Pirin, prvi certificirani turistički vodič u Hrvatskoj.
Udruga je podružnica organizacije ENGEA koja u osam europskih zemalja - Italiji, Grčkoj, Sloveniji, Cipru, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Hrvatskoj te u Kubi, Panami, Argentini i američkoj saveznoj državi Wyoming ima 35 tisuća članova. Sjedište je Italiji, svojim članicama pomaže u organizaciji i promidžbi, a podatke o certificiranim stazama s odmorištima prevodi na ruski, engleski, njemački i talijanski jezik.
Bilogorska konjička turistička staza duga je 91 kilometara, na njoj je 23 horses welcome punktova – seoskih turističkih gospodarstava, konjičkih klubova, odmorišta, vinarija, izletišta, etno kuća i drugih objekata kulturne i povijesne baštine. Staza izbjegava glavne komunikacije, asfaltne putove, naseljena mjesta i prolazi nedirnutim terenima, uz vodotoke, krivuda blagim brežuljcima i dolinama, u zaklonu visokih šuma. Pregled staze obavio je međunarodni tim stručnjaka nagon čega je, u jesen 2016. certificirana i uvrštena u međunarodni katalog konjičkog turizma za 2018./2019.
„Ostali su bez teksta, opisivali je kao raj na zemlji. Za razliku od drugih država gdje su staze nasipane ovdje su prirodne, mekane. Oduševljeni su krajolikom i prostorom kojim nesmetano mogu prolaziti a da im nitko ne otvara i zatvara vrata i ne pita kamo idu. Staza i cijeli projekt se temelji na tradiciji deset vrlo aktivnih konjičkih udruga sa stotinu konja, educiranih konjanika i uzgajivača od kojih je nekoliko proteklih godina otvorilo seoska turistička domaćinstva. Udružili smo snage i već se vide prvi rezultati tog zajedništva", kaže Jasna Vaniček-Fila, bivša direktorica Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije, a danas počasna članica udruge, koja je pokrenula ovu priču.
Na malenom brijegu
O prvim rezultatima najbolje može posvjedočiti Vladimir Vlajinić, vlasnik seoskog imanja od 15 hektara „Na malenom brijegu" u selu Ribnjačka, na rubovima Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. On je rođen u Zagrebu, živio u Italiji i na Tenerifima, a onda je sa svojom obitelji odlučio preseliti ovdje i baviti se ekološkom proizvodnjom hrane i uzgojem konja. Na oranicama proizvode travu i sjeno, uzgajaju 70 ovaca i 7 konja, imaju povrtnjak, voćnjak i vinograd. Turizam je došao nešto kasnije, trenutno je na raspolaganju pet ležajeva, a u završnoj fazi su radovi na objektu s deset kreveta. Razvili su nekoliko kvalitetnih turističkih programa jahanja na stazi i gastronomsku ponudu s namirnicama koje sami proizvode i domaćim receptima.
Počelo je skromno, uglavnom su dolazili izletnici, školske ekskurzije i tu i tamo domaći gosti na spavanju. „Svi vikendi su popunjeni. Prošle godine imali smo 250 noćenja. Približno 80 posto gostiju aktivnih jahača dolazi iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije", kaže Vlajinić.
Konji unosniji od krava
Renzo Tomi, talijanski međunarodni stručnjak za konjički turizam zadivljen je uređenošću, ljepotom i čistoćom hrvatskog krajolika. "Hrvatska ima izvrsne uvjete za razvoj konjičkog turizma. Očuvana priroda, briga o dobrobiti konja, stručno vođene konjičkih udruga, OPG-ovi s ponudom lokalne gastronomije, iznimno zanimljiva kulturno-povijesna ostavština i sinergija svih u tom lancu kakvu sam ovdje doživio, zahtjevnom gostu može pružiti vrhunsku uslugu i doživljaj", kaže Tomi.
U Hrvatskoj je registrirano oko 24 tisuće jahaćih konja i taj je potencijal zasad nedovoljno iskorišten u komercijalne svrhe. Ovdje kažu da imamo što ponuditi, možda i više nego zemlje u kojima je konjički turizam razvijen i da bi to trebalo iskoristili. Vladimir Vlajinić zaključuje: „Vjerujem da bi hrvatsko selo moglo živjeti bolje od konja nego od krava".