Korona i farmaceutska kriza
4. ožujka 2020
Za nestašice, kada su lijekovi u pitanju, u Njemačkoj je odgovoran jedan državni ured koji je nedavno zaključio kako 239 lijekova trenutno nije isporučivo. A to je bilo prošle jeseni, krajem listopada, kada mnogi u Europi još nisu ni čuli za Wuhan a s pojmom korona je većina povezivala jednu meksičku marku piva.
U međuvremenu Savezni institut za lijekove i medicinske proizvode govori o 277 lijekova kod kojih su zabilježeni problemi s isporukama. Među tim lijekovima se nalaze i rašireni medikamenti poput sredstava za sniženje krvnog tlaka, lijekova protiv bolova ili antidepresiva. Doduše, svaki problem s isporukom nije istodobno i problem s opskrbom tržišta ali stanje bi se moglo pogoršati. Trenutno je teško reći ima li ova situacija veze s pojavom koronavirusa.
Upozorenje da bi moglo doći do poteškoća u opskrbi nisu nova, brojke kojima se barata kada se govori o problemima su izdane prije pojave korone. Radi se o tome da je farmaceutska industrija veliki “biznis”. Samo deset najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija je prošle godine, kako navodi dnevnik Handelsblatt, ostvarilo promet od preko 455 milijardi dolara. Ove godine bi dobit mogla skočiti na 138 milijardi.
Jedna druga važna brojka: 90 posto sastojaka za tzv. generičke lijekove, dakle za lijekove za koje ne postoji patent, dolazi iz Kine. I zaštićeni lijekovi, dakle oni za koje tvrtka koja ih je razvila posjeduje patent, i do 50 posto ovise o sastojcima proizvedenima u Kini.
Diskontni mentalitet i njegove posljedice
No ne samo sastojci nego se i sami generici sve češće proizvode u Aziji, prije svega u Indiji. I sve više u istočnoj Europi. Razlog je taj da blagajne zdravstvenog osiguranja, recimo u Njemačkoj, sve češće sklapaju ekskluzivne ugovore s farmaceutskim tvrtkama. Time doduše padaju cijene lijekova za pacijente i zdravstvena osiguranja, ali je pritisak na proizvođača sve veći i veći. Posljedica toga je preseljenje proizvodnje iz zemalja s viskom plaćama poput Njemačke u jeftinije zemlje. Posljednja velika njemačka tvornica u kojoj su se proizvodili antibiotici, je zatvorena prije dvije godine. U Europi se lijekovi uglavnom miješaju i pakiraju.
Aktivne tvari uglavnom dolaze iz Kine. U pokrajini Hubei, koja je najviše pogođena korona virusom, se proizvode aktivne tvari za 136 različitih lijekova. Među njima su i antibiotici. To samo po sebi ne bi trebalo uzrokovati nestašice. Axel Müller iz švicarske udruge Intergenerika procjenjuje da su proizvođači stvorili zalihe aktivnih tvari koje se procjenjuju na tri mjeseca.
Kada prijeti prava nestašica?
Stvar bi mogla postati ozbiljna ako bi izostanak isporuka potrajao dulje od pola godine. Savjetnička tvrtka Roland Berger na upit DW-a kaže kako daljnji problem predstavlja netransparentnost lanca dobavljača. Morris Hosseini iz ove tvrtke procjenjuje da bi situacija s nestašicom mogla pogoditi i samu Kinu i Indiju. U slučaju nestašice domaće tržište ima prednost pred izvozom.
No koga god se ovih dana upita o mogućim posljedicama po tržište lijekovima, svi se drže suzdržano. I Savezni ured za lijekove i medicinske potrepštine ostaje oprezan. Ovdje tvrde da kemijska industrija u pogođenoj kineskoj pokrajini Hubei „nije relevantna“ za njemačku farmaceutsku industriju.
Trenutno se akteri u sustavu opskrbe lijekovima trude oko uvođenja neke vrste alarmnog mehanizma koji bi upozorio na nestašice i poteškoće u opskrbi. No upitno je može li Savezni ured za lijekove zabraniti izvoz određanih lijekova u slučaju nestašica. Njemački lijekovi su naime, povoljniji, trgovci profitiraju od te činjenice.No znači li to da su to lijekovi koji nedostaju njemačkim bolnicama?
Neki stručnjaci, poput Franka Dörjea iz Sveučilišne klinike u Erlangenu, govore o „kolapsu sustava“. I to prije izbijanja korona krize.
Korona mijenja način razmišljanja?
No ova kriza je potaknula na razmišljanje. „Ako okviri za opskrbu lijekovima vode ka tome da smo potpuno ovisni o Kini, onda bi u Europi u potpunosti morali promijeniti taj okvir“, kaže Hosseini za DW. On predlaže neku vrstu subvencija za proizvođače važnih lijekova poput antibiotika.
I političari razmišljaju u istom smjeru. „Mi moramo početi razmišljati o tomu kako da važne aktivne tvari ponovno počnemo proizvoditi unutar EU-a“, kaže Kordula Schulz-Asche, stručnjakinja za pitanja zdravstva pri stranici Zeleni. O jednom programskom dokumentu ove stranke s početka godine stoji kako su potrebni „poticaji“ za ovakvu promjenu pristupu proizvodnje važnih lijekova. Ovim pitanjem bi se trebalo pozabaviti i njemačko predsjedanje Vijećem EU-a koje počinje u srpnju.