Krše li migranti češće zakon?
29. siječnja 2016
"Kradem stalno kako bih si mogla više priuštiti", kaže jedna mlada Bosanka bez uvijanja u jednom policijskom izvještaju krajem studenoga 2015. na glavnom željezničkom kolodvoru u Esenu. Ona je zajedno s još jednim suučesnikom uhvaćena na djelu prilikom džeparenja. Nacionalnost se do sada u Njemačkoj nije povezivala s podacima o useljavanju i broju izbjeglica. No, sada je to učinila policija u Kölnu: ona je vodila statistiku o nacionalnosti useljenika, koji su kasnije postali kriminalci. Ovaj izvještaj objavljen je u internom policijskom časopisu Forum, a obuhvaća razdoblje od listopada 2014. do studenoga 2015.
Bez šanse i bez perspektive
Rezultat ovog izvještaja pokazuje da nisu u pravu oni koji paušalno osuđuju izbjeglice. Najveći dio registriranih izbjeglica nije kažnjavan. Važno je spomenuti da u statistikama nema skoro nijednog slučaja u kojem su bili Sirijci, Iračani ili Afganistanci. Od više od 1.100 Sirijaca u Kölnu samo pet njih je poznato policiji. To nije ni 0,5 posto.
No, kada se radi o osobama iz Maroka, Alžira i Tunisa situacija je potpuno drugačija. Kvota kaznenih djela kada su u pitanju useljenici sa sjevera Afrike nije manja od 40 posto. Slično visoku kvotu kaznenih djela imaju tražitelji azila iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Za te skupine se najčešće vezuju krađe iz automobila i dućana ili pljačke.
Počinitelji su u najvećem broju slučajeva mladi muškarci, upozorava Martin Lülsdorf iz sindikata kelnske policije. "Oni nemaju šansu dobiti azil, nemaju pravo raditi, nemaju perspektivu ni u Njemačkoj ni u domovini, tako da svoj boravak financiraju kriminalom." Policija u Kölnu posebno naglašava činjenicu da ova statistika nema nikakve veze sa seksualnim napadima koji su se u tom gradu dogodili za Novu godinu.
Provale u stanove u Schleswig-Holsteinu
Drugačiju vrstu statistike vodila je policija u Schleswig-Holsteinu. U ovoj njemačkoj saveznoj pokrajini se tijekom 2015. povećao broj provala u stanove. Registrirano je skoro 8.600 slučajeva, 1.100 više nego lani.
"Podaci pokazuju da bi pojedini useljenici s Balkana mogli biti odgovorni za porast broja provalnih krađa", kazao je ministar unutarnjih poslova Schleswig-Holsteina Stefan Studt. Policija govori o "nizu pljački u gradovima i općinama". Također kažu kako su bande dobro organizirane i da se teško otkrivaju. Malo je razjašnjenih slučajeva, samo oko devet posto.
Bande s Balkana
Do kraja studenoga 2015. istražni organi su identificirali 221 osobu odgovornu za provale u stanove. 80 njih su azilanti ili izbjeglice. Od onih koji ne posjeduju njemačko državljanstvo, 135 ih je s Balkana, 27 iz istočnoeuropskih država. Policija posebno na oku drži počinitelje albanskog podrijetla.
"Članovi svih jedanaest bandi protiv kojih se trenutno vode procesi u Schleswig-Holsteinu su tražitelji azila s Balkana", rekao je službenik Pokrajinske službe za kriminal LKA.
Nema stigmatizacije izbjeglica
Stefan Studt želi usprkos tome spriječiti da se na sve izbjeglice isto gleda. "Kod nas u Schleswig-Holsteinu trenutno boravi 50.000 izbjeglica i nema porasta stope kriminala."
On istovremeno upozorava kako svi oni koji zloupotrijebe gostoprimstvo koje im daje ova savezna pokrajina "nisu dobrodošli". Studt je najavio da će se u policiji posebno pojačati ljudstvo kod istraga "organiziranih provalnih krađa". S druge strane on priželjkuje podršku Savezne službe za migracije i izbjeglice (BAMF). "Mi moramo u suradnji s BAMF-om ubrzati obradu postupka za dobivanje azila. Ubrzanjem obrade, i ukoliko se ispostavi da osoba mora napustiti zemlju, dobivamo mogućnost bržeg vraćanja tih osoba iz Njemačke u njihovu domovinu."
Zašto bi to moglo pomoći pokazuje slučaj jednog mladog Albanca koji od kraja 2014. boravi na sjeveru Njemačke, ali je tek u studenom prošle godine podnio zahtjev za azil. U međuvremenu je zaključeno da je policija zabilježila 25 kaznenih djela koja je počinio, mahom su to bile provalne krađe.
Stefan Studt odbacuje ograničenje vizne liberalizacije za zemlje zapadnog Balkana, ali od službi u tim zemljama očekuje određenu pomoć. "Ako se dogodi da netko iz zemalja zapadnog Balkana mora napustiti zemlju i uništi dokumente, onda nam je hitno potrebna zamjena putovnice. Ja ne želim da ljudi načelno zbog toga trpe već da živimo u slobodnoj Europi u kojoj se slobodno možemo kretati."
Za sada imamo malo pouzdanih statistika o odnosu između broja izbjeglica i stope kriminala. Studija Savezne službe za kriminal iz studenoga 2015. je pokazala da su "izbjeglice u prosjeku jednako rijetko ili često kazneno gonjene kao i lokalno stanovništvo". No, prve pouzdane podatke o tome moguće je dobiti tek nakon šest mjeseci, tvrdi glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Sjevernog Porajnja i Vestfalije. "Prilikom kaznene prijave policajci mogu u cijeloj Njemačkoj od 1. 1. 2016. staviti naznaku da je počinitelj 'izbjeglica'".