Kraj prijateljstva između Rusije i Turske?

Dok mišićavi ruski medvjed "gazi" teroriste takozvane Islamske države, iza leđa mu se šulja Recep Erdogan. Predsjednik Turske drži nož u ruci i nosi prsluk s eksplozivom, kao da je i sam terorist. Karikatura državne novinske agencije "Russia today" (Rusija danas) oslikava aktualni rusko-turski konflikt s gledišta predsjednika Vladimira Putina. Šef Kremlja oštro je kritizirao obaranje ruskog borbenog zrakoplova koje je izvelo tursko zrakoplovstvo. Incident na tursko-sirijskoj granici je "nož u leđa" koji će sigurno imati posljedice, naveo je Putin. On je optužio Tursku, državu članicu NATO-a, da je saveznik IS-a.

Ni turista, ni piletine

Samo nekoliko sati nakon Putinovog emocionalnog nastupa na televiziji, nakon oštrih riječi su uslijedila djela. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otkazao je planirani posjet Ankari. Njegovo ministarstvo upozorilo je ruske državljane da ne putuju u Tursku. Pri tome je, nakon napada na ruski putnički zrakoplov u Egiptu, za ruske turiste Turska bila jedna od posljednjih zemalja gdje su mogli jeftino provoditi godišnji odmor. Svake godine više od dva milijuna Rusa odmara se u Turskoj.

Osim toga je agencija za kontrolu kvalitete hrane u ruskoj eksklavi Kalinjingradu zaustavila jednu isporuku turske piletine - navodno zbog pogrešnog etiketiranja. Zabrana uvoza piletine, koja stupa na snagu početkom prosinca, uvedena je još jednom velikom isporučitelju iz Turske. Piletina iz Turske sadrži opasne uzročnike bolesti, navodi se u službenom obrazloženju Moskve.

Turska upozoravala na povrede njezinog zračnog prostora

Aktualni konflikt je obilježio novu najnižu točku u međusobnim odnosima Rusije i Turske. "Ovo je kriza povijesnih razmjera", tvrdi stručnjak za vanjsku politiku Hasan Ali Karasar. "Turska mora brzo smisliti kako riješiti ovu krizu."

Povod za napetosti je kriza u Siriji. Turska želi promjenu vlasti u Damasku i podržava oporbu koja se bori protiv predsjednika Bašara al Asada. Rusija je svoju političku podršku predsjedniku Asadu sada proširila i vojnom intervencijom u njegovu korist.

Turska je tijekom proteklih tjedana više puta prosvjedovala protiv povrede njezinoga zračnog prostora od strane ruskih zrakoplova. Erdogan je početkom listopada na neobično oštar način upozorio Moskvu na te incidente. Prema izvještajima medija, predsjednik Turske je upozorio da bi njegova zemlja mogla kupovati plin i od nekoga drugog, te da bi planiranu prvu tursku nuklearnu elektranu osim Rusije mogla graditi i neka druga partnerska država.

Plinovod je slaba točka Rusije

Spominjanjem plina Erdogan je spomenuo i najvažniji ruski projekt u Turskoj, što je ujedno i slaba točka za Moskvu. Prije godinu dana Rusija je iznenada prekinula radove na projektu gradnje plinovoda Južni tok (South Stream), koji je trebao omogućiti transport ruskog plina prema zapadu Europe i to tako da se zaobiđe Ukrajinu. Istovremeno je Putin tijekom posjeta Turskoj u prosincu 2014. najavio novi projekt - "Turkish Stream". Ruski koncern Gazprom namjerava graditi plinovod preko Turske do grčke granice.

Moskvi se žuri jer je infrastruktura na njezinom dijelu teritorija već gotova. Međutim, na tome je stalo. Ankara je tijekom prošlog ljeta priopćila da ima poteškoća u ostvarivanju ovog projekta jer nije bila formirana vlada. Službeni ugovor ni do danas nije potpisan. Gazprom je u međuvremenu korigirao planove. Umjesto četiri, plinovod preko Turske bi sada trebao imati samo dvije cijevi. Ipak, nakon obaranja ruskog borbenog zrakoplova analitičari smatraju da je cijeli projekt pod upitnikom.

Pri tome je Turska, nakon Njemačke, drugi najveći kupac ruskog plina. Prema ruskim navodima tijekom 2014. je Gazprom Turskoj isporučio više od 27 milijardi prostornih metara plina.

Duga sjena ruske aneksije Krima

Kriza u Siriji nije jedini razlog zahlađenja odnosa između Moskve i Ankare. Napetost je izazvala i ruska aneksija Krima početkom 2014. Krimski Tatari su od Turske tražili pomoć. Turska diplomacija je stala na stranu Ukrajine. Erdogan je više puta s Putinom razgovarao o položaju Tatara na Krimu, navodi se u Ankari. Ipak, do sada nije bilo otvorenog spora zbog toga.

Do žustre rasprave je došlo kada je ruski predsjednik Putin u travnju 2015. govorio o genocidu nad Armencima. Turska negira da je u bivšem Osmanskom carstvu 1915. došlo do genocida. Erdogan je potom ukazao na međunarodnu osudu ruske aneksije Krima i odbio poziv da u Moskvi prisustvuje proslavi 70. godišnjice okončanja Drugog svjetskog rata u Europi.

Ruska vojna intervencija u Siriji ovisi o Turskoj

Moskva u svakom slučaju nema interesa za duže "ledeno doba" u odnosima s Turskom. Analitičari u Moskvi ističu da Turska ima kontrolu nad Bosporom. Prolaz između Crnog i Sredozemnog mora je od strateškog značenja za Rusiju. Kroz taj prolaz plove i brodovi koji opskrbljuju ruske postrojbe angažirane u vojnim operacijama u Siriji. Do sada su ruski brodovi bez problema prolazili kroz Bospor i plovili dalje ka sirijskoj luci Tartus, gdje se nalazi ruska vojna baza. Ukoliko to više ne bude moguće, bio bi to težak udarac za Rusiju. Njezina kompletna flota bi bila blokirana u Crnom moru.

Bez obzira na napetosti u Siriji ili zbog Krima, Turska i Rusija su do sada ulagale napore da vode dijalog. Tako je Erdogan krajem rujna putovao u Moskvu da bi nazočio otvaranju jedne džamije. Planirano je da se polovicom prosinca održe i konzultacije ruske i turske vlade u Sankt Peterburgu. Trenutno se ne zna hoće li i taj susret biti otkazan.