Kraj sage oko Brexita?
15. siječnja 2019
O čemu glasaju zastupnici?
Debata i glasanje u britanskom parlamentu odnose se na to hoće li zastupnici podržati prijedlog Sporazuma o izlasku iz EU, što je pravno obavezujući tekst kojim se utvrđuju uvjeti za napuštanje Europske nije. Od njih će posebno će zahtijeva da glasaju i o dokumentu koji detaljno opisuje odnos Velike Britanije s EU nakon Brexita.
Britanskoj premijerki Theresi May potrebno je najmanje 320 glasova, ali ona nema apsolutnu većinu od ukupno 650 zastupnika (u procesu glasanja sudjeluje naime njih samo 639). Tvrdolinijaši po pitanju Brexita iz njezine Konzervativne stranke izjavili su da će glasati protiv plana. Sjevernoirska stranka DUP, koja podržava vladu Therese May, također se protivi dogovoru u sadašnjoj formi zbog uključivanja zaštitnog mehanizma, poznatog pod pojmom „Backstop". Ova odredba podrazumijeva otvorenu granicu između Sjeverne Irske, koja kao britanski teritorij neće više biti u sastavu EU-a, te Irske, koja ostaje članica EU, ukoliko se Velika Britanija i EU do prosinca 2020. ne uspiju dogovoriti o novom sporazumu o slobodnoj trgovini. I DUP i tvrdolinijaši iz Konzervativne stranke Therese May se pribojavaju da bi zaštitni mehanizam „Backstop" vezao Ujedinjeno Kraljevstvo za Europsku uniju na neodređeno vrijeme.
Kako izgleda izglasavanje?
Petodnevna debata počela je 9. siječnja. Zastupnici će danas (15.1.) završiti debatu i potom započeti sa serijom glasanja. Najprije će odobriti ili odbaciti amandmane na vladin prijedlog sporazuma o Brexitu, a zatim prihvatiti ili odbaciti kompletan prijedlog.
Vlada je već pretrpjela dva poraza u ovom postupku: zastupnici su odobrili amandman kojim se smanjuju vladine ovlasti po pitanju povećanja poreza i zabranjuju mjere potrošnje kojima bi se neutralizirale posljedice u slučaju nepostizanja dogovora oko Brexita bez odobrenja parlamenta.
Još jedan poraz vlada je pretrpjela kada su parlamentarci podržali amandman koji se odnosi na vrijeme kada bi Theresa May trebala predložiti „plan B" za Brexit u slučaju neizglasavanja „plana A". U normalnim okolnostima, vlada bi imala 21 dan da pronađe alternativu. Međutim, obzirom na trenutne okolnosti, premijerka Maynovi plan mora predstaviti u roku od tri dana.
Odluka
Proces glasanja je bio najavljen za 8 sati ujutro, po srednjoeuropskom vremenu. Predsjednik parlamenta John Bercow je, prema protokolu, trebao tražiti od onih koji su za prijedlog da viču "Da!" a oni koji su protiv "Ne!". Ako predsjedavajući parlamenta nije u stanju procijeniti postoji li jasan rezultat, on poziva na "podjelu strana" i najavljuje "raščišćavanje tabora".
Tijekom podjele, zastupnici se dijele na tabor "Aye!” , dakle onih koji su za izglasavanje plana o Brexitu i na tabor "No!" , onih koji su protiv. Dok prolaze kroz predvorje, službenici bilježe njihova imena koja zatim zbrajaju četiri namještenika parlamenta. Rezultati se zatim zapisuju i predaju više-rangiranom službeniku. Ovo osoblje se zatim poreda ispred govornice predsjednika parlamenta i jedan od njih pročita rezultat. Pisani rezultati se zatim prosljeđuju predsjedniku koji ponovno čita brojke i objavljuje konačni rezultat. Cijeli proces traje oko 15 minuta.
Što će se dogoditi ako May izgubi?
Zakon kaže da vlada ima 21 dan da navede kako želi nastaviti proces. Kao što je prethodno navedeno, taj period je zbog trenutnih okolnosti sada ograničen na tri dana. Premijerka May je ranije rekla da će, ako nacrt sporazuma bude odbačen, Velika Britanija napustiti Europsku uniju 29. Ožujka - bez dogovora. Za nju osobno to bi moglo značiti kraj mandata na funkciji premijerke. Imajući u vidu da je tijekom glasanja o povjerenju u prosincu 2018. od 317 zastupnika njene Konzervativne stranke 117 glasalo protiv nje, eventualni današnji poraz bi povećao pritisak na Theresu May da podnese ostavku.
Što je s oporbom?
Jeremy Corbyn, lider Laburističke stranke, izjavio je da će njegovi zastupnici glasati protiv sporazuma i pozvao na opće izbore ukoliko se ne izglasa vladin sporazum a May bude prisiljena odstupiti s funkcije predsjednice britanske vlade. Najprije je Corbyn izjavio da će pozvati na izglasavanje nepovjerenja vladi. Ako dođe do raspisivanja općih izbora i ako laburisti budu pobjednici izbora, Corbyn je rekao da će ponovno pregovarati o uvjetima Brexita s EU.
On također nije odbacio mogućnost raspisivanja drugog referenduma, što mnogi u Laburističkoj stranci favoriziraju, ali samo ukoliko u tom slučaju ne bi bilo novih izbora.
Ustavna kriza?
Neki politički promatrači završni čin oko Brexita ne komentiraju u svjetlu jaza između Velike Britanije i EU-a, već kao gorku borbu za vlast između vlade i parlamenta – koja bi mogla predstavljati začetak ustavne krize, jer nitko ne zna kako će se stvari dalje razvijati i što će se dalje događati. Trenutno ne postoji većina ni za jednu od ponuđenih opcija: nema većine za dogovor o „tvrdom" Brexitu (koji bi možda za posljedicu imao trgovinske barijere, potencijalno doveo do blokade u lukama i do nedostatka robe), nema podrške za „mekani" Brexit koji bi Britaniju i ubuduće vezao uz EU, a nema ni većine za novi, drugi referendum oko Brexita.