Kriza u Europi se odražava na Zapadni Balkan

Iako su globalna kriza i turbulencije u eurozoni potresle i ekonomije država nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije, dublja integracija u EU i dalje, dugoročno gledano, ostaje najbolja perspektiva za dalji gospodarski rast Zapadnog Balkana, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke. To je ujedno i prvi polugodišnji izvještaj Svjetske banke posvećen direktno ovoj regiji.

„Predvidjeli smo gospodarski rast od dva posto za cijelu regiju u 2012. godini. Procjena je osnovana na pretpostavci da će doći do neke vrste rješenja problema s kojima se eurozona trenutno suočava. Postoji i rizik da stvari krenu i u drugom smjeru ukoliko dođe do loših rješenja. Ukoliko europski gospodarski rast padne još više, tada ćemo vidjeti i pad gospodarskog rasta u regiji“, kaže za Deutsche Welle jedan od vodećih ekonomista Svjetske banke, Ronald Hood.

Ekonomijama balkanskih zemalja preporučen „obrambeni modalitet“

A kada je u pitanju nastupajuće ekonomsko desetljeće u EU, scenariji se kreću od „loših“ ka „katastrofalnim“. Jedno je sigurno, Europa se više ne može vratiti na situaciju prije krize, niti će moći riješiti probleme bez značajnijih reformi sustava. Sve to će se odraziti i na zemlje Zapadnog Balkana, kako u gospodarskom tako i u integracijskom smislu. Male i otvorene ekonomije zemalja Zapadnog Balkana imat će malo kontrole nad nadolazećim kriznim valom, koji će se osjetiti kroz trgovinu, direktne strane investicije i bankarski sektor, kako je utvrđeno na predstavljanju izvještaja Svjetske banke.

„Ekonomski problemi sa kojima će se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana u velikoj mjeri su 'vanjske prirode' i nalaze se izvan njihove kontrole. One nisu te koje su započele krizu u eurozoni i akcije koje sada moraju poduzeti su uglavnom obrambene prirode,“ objašnjava Ronald Hood za Deutsche Welle. U tzv. „obrambene metode“ ubrajaju se kontroliranje nacionalnog manjka kao i javnih i vanjskih dugova država, a u ovom trenutku Crna Gora, zatim Srbija i BiH najbliže su tzv. „crvenoj liniji“, kada je su pitanju državni novčani manjci.

Proširenje kao rizik ili dio rješenja za EU?

S druge strane, u integracijskom smislu, regija će, u situaciji kada je EU okrenuta samoj sebi i vlastitim reformama, morati urediti „više toga, a pod težim uvjetima“ kako bi došla pred vrata Unije koja, u tom trenutku, vjerojatno više neće izgledati kao danas.

I dok postoje oni koji u daljem širenju EU vide potencijalni „novi teret“, ima i onih koji na proširenje ne gledaju kao na dio rizika za EU, već kao na dio rješenja za postojeću krizu, obrazlažući to činjenicom da je svaki novi val proširenja donio Europi novi podsticaj gospodarskog rasta. Oni preporučuju zemljama Zapadnog Balkana da, kroz reforme, postanu poželjniji partneri i ne daju EU razlog da im kažu „ne“.

Autorica: Marina Maksimović

Odg.ured: Željka Telišman