Kule u oblacima dok se tone u dugovima

I prije početka izvanrednog susreta predsjednika država ili vlada Europske unije, ovog četvrtka će se njemačka kancelarka susresti s trojicom europskih kolega. Jedan od njih će biti i grčki premijer Tsipras koji je uoči tog sastanka najavio kako očekuje "političku podršku" Njemačke.

Jer, kako otkriva izvor iz grčke vlade grčkom listu Ekathimerini, pregovori između "institucija" - kako Grci sada uporno zovu bivšu "trojku" (MMF, EK i ESB) - i Grčke su doveli do "minimalnih pomaka", ali to neće biti dovoljno za preporuku drugim zemljama Europske unije da se Ateni daju novi krediti.

Zato grčki premijer mnogo očekuje od susreta s Angelom Merkel - makar će to biti praktično nemoguće. Jer kako otkrivaju diplomati u Bruxellesu, za susret Merkel i Tsiprasa je predviđeno od 15 do 30 minuta: "U tom vremenu sigurno neće moći doći do dogovora o dužničkoj krizi, reformama u Grčkoj ili kreditima zemalja skupine eura", čuje se u Bruxellesu. To je vrijeme jedva dostatno za par prijateljskih izraza i političkih općenitosti.

Tim više što njemačka kancelarka uvijek iznova ponavlja kako se o dugu Grčke "ne odlučuje u Njemačkoj". Grčki premijer je već izazvao više štete nego koristi za svoju zemlju kad je u ožujku ustrajao u razgovoru s predstavnicima "institucija" - i samo s njemačkom kancelarkom i francuskim predsjednikom Hollandeom.

"Da se dogovorimo oči u oči"

Već to je razjarilo čelnike drugih važnih euro-zemalja poput Austrije ili Nizozemske, a i u Tsiprasovom posjetu Berlinu mu je i više nego jasno rečeno kako nikakvi razgovori "oči u oči" ne mogu zamijeniti načelne pregovore između Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke s vladom u Ateni. I kako će, što je Angela Merkel gotovo kao pokvarena ploča ponavljala grčkom gostu, "novih kredita biti samo nakon dovoljnih reformi".

Od onda je bilo mnogo susreta ekspertnih skupina, ali nije se uspjelo prirediti nekakav dokument za predstojeći sastanak ministara financija zone eura ovog petka (24.4.) i subote u Rigi. Tom prilikom je trebala biti dogovorena prva tranša od ukupno 7,2 milijarde eura koliko je ukupno predviđeno s produžetkom programa pomoći Grčkoj, ali kako se čuje od diplomata u Bruxellesu, gotovo je izvjesno da se to neće dogoditi. Jer grčka vlada i dalje oklijeva provesti čak i reforme koje je dogovorila, kao što su reforme tržišta rada, mirovinskog osiguranja i poreza na dodanu vrijednost.

Ipak, sve to ne sprječava grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa da grčkoj javnosti ovog utorka (21.4.) najavi kako će u Rigi "biti postignut dogovor, jedan opsežan sporazum" o pomoći Grčkoj. Na žalost, većina europskih političara ne znaju, o čemu grčki ministar uopće govori i kakav bi to "opsežan sporazum" trebao biti donesen.

"Opasne taktike" Atene

Umjesto toga, predsjednik radne skupine monetarne unije Thomas Wieser je izjavio za austrijsku televiziju ORF kako su predstavnici "institucija" praktično već odustali od određivanja Grčkoj nekih rokova, jer to očito grčke političare vodi u opasne taktike u pregovorima. "Sat otkucava. U Rigi neće biti nikakvog novog popisa reformi, ali tijekom svibnja bi ipak trebao stići", izjavio je Wieser.

Jer 30. lipnja istječe već dva puta produžen program pomoći Grčkoj i do tada se nešto mora dogoditi. Ta "opasna taktika" o kojoj govori Wieser se čuje i od grčkih predstavnika u Bruxellesu: oni čvrsto vjeruju predsjedavajućem zemalja zone eura Jeroenu Dijsselbloemu i službenom stavu kako "grčko napuštanje zone eura nije opcija". Drugim riječima, sigurni su da će se na koncu sve platiti "kolektivno", dakle od svih zemalja eura - i da im predstoji samo nekako preživjeti dok se to ne dogodi.

To onda objašnjava upravo nevjerojatnu maštovitost ove grčke vlade da nekako namakne novac kako bi platila obroke dugova. Uvijek iznova, pred neku od tih otplata koje se mjere u milijardama eura, po europskim medijima se piše kako je "Grčka na rubu provalije", ali uvijek iznova nekako uspijeva platiti ratu. Razlog je jednostavan i od njega bi se trebala svakome naježiti koža: vlada u Ateni praktično razbija svaku "kasicu-prasicu" koju može naći. Tako je "ispraznila" i račun državnog mirovinskog fonda, a čak i zaposlenima je "privremeno" uskraćen dio plaće, uz obećanje da će taj novac već dobiti.

Za sve su krivi, naravno - drugi

Jer samo ako Grčka opslužuje svoje dugove može računati i da će novac uopće stizati iz Europske središnje banke, objašnjava član direktorija ESB-a Benoit Coeuré. Ta "hitna pomoć" grčkim bankama raste iz tjedna u tjedan i već je dosegla iznos od 110 milijardi eura. "Možemo nastaviti s tim samo dok su grčke banke solventne i imamo odgovarajuću sigurnost." A ta "sigurnost" je otplata dugova: ako Atena to prekine, bit će prekinut i dotok novca grčkim bankama - i to je onda doista kraj Grčke.

Isto tako Coeuré tvrdi kako je za ESB "isključeno" da, kao što se mnogo pisalo, otkupljuje državne obveznice Grčke jer ta zemlja "ne ispunjava potrebne uvjete". "ESB je središnja banka Grčke, ali mi smo središnja banka i drugih 18 zemalja članica. Mi ne možemo samo tako mijenjati pravila kako se trenutno učini potrebno", izjavio je Coeuré.

Naravno, za grčku vladu i premijera Tsiprasa je tu kriva - Europska središnja banka! On se žali kako ESB "Grčkoj steže omču oko vrata", a i njegov ministar financija Varoufakis je nedavno u Washingtonu uzaludno pokušao navesti MMF na oprost barem dijela duga Grčkoj. Sve u svemu, može se razumjeti kako predstavnici Grčke sanjaju o nekakvom "opsežnom dogovoru", ali uvijek iznova moraju čuti kako najprije moraju obaviti svoje domaće zadaće.