Lajčak o napretku i problemima u BiH

Lajčak je svoje izlaganje podijelio na tri poglavlja: prvo je govorio o događajima koji su obilježili proteklih pola godine, od njegovog posljednjeg obraćanja Vijeću sigurnosti. Potom je analizirao situaciju u BiH, postavljajući pitanje - “gdje smo sada”? Na koncu je govorio o budućim izazovima za BiH.

“Kad sam vam se prošli put obratio, ovdje u Vijeću sigurnosti prije šest mjeseci, suočavali smo se s onim što bi mnogi opisali kao političku krizu”. Tako je započeo svoje izlaganje visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Miroslav Lajčak, i zatim s vidnim olakšanjem, već u samom početku zaključio: “Drago mi je da vas mogu informirati, da se danas situacija vidno poboljšala. Bosna i Hercegovina je poduzela značajan korak ka stabilizaciji političke situacije. Ona je na pragu potpisivanja Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, a kreće se i ka članstvu u NATO-u”.

Entiteti protiv središnje vlasti

No, Lajčak je odmah dodao, kako i pored napredka nema mjesta suvišnom optimizmu. Iako će službeno Sarajevo, kako je rekao, potpisati spomenuti ugovor s EU-om, već 16. lipnja na ministarskom sastanku u Luksemburgu, “entiteti i dalje nastavljaju sa svojim dnevnim redom, i to na štetu države”. Pri tome je naveo po nekoliko primjera iz oba dijela BiH.

Vlada Republike Srpske (RS), bez suglasnosti iz Sarajeva dala je dozvolu vladi iz Beograda da gradi most preko rijeke Save. Manji BH entitet je isto tako usvojio legislativu, kojom se ozakonjuje izdavanje finacijskih obveznica, iako je to u ekskluzivnoj nadležnosti države, rekao je Lajčak.

“Antidejtonski” pozivi

Vlada Federacije je, pak, nastavila “povećavati isplate ratnim veteranima i druge socijalne transfere”, i pored upozorenja iz Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF-a). To ju je, prema Lajčakovoj ocjeni, dovelo skoro na rub bankrota. On je dodao i kako su pozivi bočnjačkih političara za izdvajanjem Srebrenice iz RS, bili neučinkoviti i “antidejtonski”.

Dobar dio izlaganja posvetio je i negativnom odjeku zahtjeva Dodikovog SNSD-a, da se situacija u BiH stavi u kontekst proglašenja nezavisnosti Kosova. Lajčak je te zahtjeve ocijenio neutemeljenim, naglasiviši još jednom nepovredivost BH države i njezinog teritorijalnog integriteta. Ali, rekao je kako su i zahtjevi za ukidanjem entiteta ništa manje kontraproduktivni. Sa žaljenjem je konstatirao da je dosadašnja “izborna matematika”, upućivala uglavnom na nacionalizam - kao efikasan instrument za osvajanje glasova te da je “euro-orjentiranost često bivala kolateralna šteta takvih kalkulacija”.

OHR odlazi, ali ne zna se kada

Govoreći o skorim izgledima za zatavaranje OHR-a u Sarajevu, visoki predstavnik je iznio pet uvjeta za to: “Mora se usvojiti održivo rješenje državnog i obrambenog vlasništva. Mora se dovršiti i proces oko Brčkog; uspostaviti fiskalna samoodrživost i na koncu pojačati uloga zakona u BiH”.

Obraćajući se Vijeću sigurnosti, predsjedavajući ministarskog vijeća BiH, Nikola Špirić sa svoje je strane isto tako izrazio važnost uloge zakona u cijeloj državi, što je izazvalo odobravanje veleposlanika zapadnih zemalja na East Riveru. “Izgradnja uloge zakona je jedina garancija da će BiH biti odgovarajući partner medjunarodnoj zajednici. Ako bi u našoj zemlji bio neko, tko misli da neki mogu biti iznad zakona, čak i ministri ili drugi visoki dužnosnici na vlasti, nisam siguran da bi oni mogli biti vidjeni kao odgovarajući partner ikome. U tom smislu, ja očekujem jaku podršku medjunarodne zajednice i ovog visokog tijela”, rekao je Špirić. On je na koncu pohvalio odluku Miroslava Lajčaka, da nastavi inzistirati na reformama u BiH, ali bez upotrebe bonskih ovlasti.