Luksuz u Hrvatskoj imun na recesiju

Na aktualnu situaciju na hrvatskom tržištu najbolje ukazuju podaci Carinske uprave koje je nedavno objavio jedan hrvatski tjednik: u siječnju ove godine u Hrvatskoj je plaćeno gotovo dvostruko više poreza na luksuznu robu i usluge nego što je to bio slučaj u siječnju 2007. Međutim, da nije riječ samo o lokalnom fenomenu, svjedoče i rezultati poduzeća za strateško savjetovanje Bain & Company: najveće svjetsko tržište luksuznih roba, ono europsko, koje je ’teško’ više od 67 milijardi eura, do kraja bi ove godine trebalo pasti samo za sedam posto. Time se može zaključiti kako je luksuz imun na recesiju!

Kroz krizu na visokim potpeticama

Tome u prilog ide i podatak da je u Zagrebu u proteklih godinu dana otvoreno nekoliko vrlo ekskluzivnih trgovina, a vlasnici i menadžeri tih trgovina s veseljem trljaju ruke. Jedna od njih je i Mirella Nichelson, voditeljica zagrebačke luksuzne trgovine Nicolas: “Mislim da nas za sada recesija nije znatno pogodila, prvenstveno zbog toga što na tržištu pripadamo u područje luksuza i kvalitete. To ionako nije masovno tržište pa zato nismo toliko izloženi recesiji. Recesija, općenito financijska kriza, u pravilu se uvijek najviše osjeti u srednjem sloju.“ U ovoj sve popularnijoj zagrebačkoj trgovini vrlo su ponosni na svoju ekskluzivnu ponudu, a specijalitet kuće za kojim su poludjele Hrvatice svih uzrasta su planetarno poznate cipele francuskog dizajnera Christiana Louboutina. Njih je moguće kupiti u samo 48 ovlaštenih trgovina u svijetu, a cijena im se kreće od 400 do 700 eura. No, kako ide prodaja, s obzirom na prilično visoku cijenu? “Veoma dobro! Imamo listu čekanja…čim ih dobijemo u roku od tjedan, dva već su rasprodane“, kaže Nichelson.

Prodajom su izuzetno zadovoljni i u nedavno otvorenoj niche parfumeriji Institut Parfumeur Flores, prvoj takvoj parfumeriji u ovom dijelu Europe. Za sada u ponudi imaju šezdesetak vrhunskih imena koji obuhvaćaju najbolje od najboljih iz svijeta mirisa i njege. Direktor Floresa, Ivan Lozić, ne krije svoje zadovoljstvo: “Mi smo doduše parfumeriju otvorili u zahvalno doba godine, pred Božić, tako da je zbog vremena darivanja dobar promet već bio osiguran na samom početku. U siječnju i veljači imali smo priliku vidjeti koji su se od tih ljudi ponovno vratili i mogu stvarno reći da smo veoma zadovoljni“.

Najskuplji parfem na svijetu

Cijene za jedan parfem kreću se od 300 pa čak i do 15.000 kuna za najskuplji parfem na svijetu: “To je parfem No.1 kuće Clive Christian koji u najskupljoj varijanti - u kristalnom flakonu s brilijantom na bočici i pozlaćenim vratom flakona - košta 2.000 eura, odnosno 15.400 kuna“, priča Lozić. Važno je istaknuti da ovaj proizvod nije samo bizarna zanimljivost ove parfumerije, već je itekako pronašao put do kupaca koji su za ovakvu vrstu užitka spremni izdvojiti više od 3 prosječne hrvatske plaće. “Krizna vremena uvijek filtriraju, u svakoj kategoriji pa i u ovoj luksuznoj, proizvode, poluproizvode i superproizvode. Naši proizvodi kvalitetom, originalnošću i autentičnošću stječu svoju publiku, a ona se ne odriče mirisa kao što se ne odriče hrane ili odjeće“, ističe Lozić. No, tko od nas, običnih građana, može izdvojiti 15.000 kuna za bočicu parfema? Upravo je to pitanje koje si postavlja i umirovljena profesorica psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Mirjana Krizmanić: “Kod nas, kod onih koji imaju izuzetno mnogo novca, najčešće, iako vjerujem da možda postoji poneka časna iznimka, taj novac nije stečen poštenim radom.“

Tako u vremenima krize neki kupuju luksuzne vile, automobile, nakit i namještaj kako bi novac stečen na ilegalan način “oprali“. Drugi ga ulažu, jer se boje da im ne propane u bankama, dok treći pak, kupujući luksuznu robu pokušavaju steći društveni ugled kojeg ne mogu ostvariti na neki drugi način. “Oni koji na takve stvari troše velik novac, ti ga tek nisu pošteno zaradili. Oni koji negdje ulažu novac, jer se boje da će im propasti u banci, a možda su dio tog ipak stekli zahvaljujući svojim vještinama i sposobnostima, to još nekako i razumijem. Ali oni koji ulažu u ono što je prolazno - danas se nosi taj parfem, a sutra više ne - ti imaju novca za bacanje”, zaključuje profesorica Krizmanić. Ivan Lozić stvari pak vidi na drukčiji način: “Upravo u kriznim vremenima ljudi trebaju jedan odmak, odnosno neku sitnicu koja će ih, barem privremeno, odmaknuti od svakodnevne problematike i razveseliti ih.”

Što uoće o svemu misle građani: “Ima malo onih koji su u situaciji da mogu kupovati, a srednji sloj to ne može. Loše je što dižu kredite, a bojim se da ih neće biti u stanju vratiti”, “To je razumljivo. Jedan dobar komad može zamijeniti pet loših. Ima smisla, jer gomilanje koje se dogodilo u zadnje vrijeme je strašno…s jeftinim krpicama koje propadaju vrlo brzo. U tom smislu je potpuno jasno da se ljudi odlučuju, ako već žele nešto kupiti, da to bude jedan komad, ali da traje”, “Pa to samo dokazuje kako se oni koji su bogati u ovako kriznim vremenima još više bogate, a oni koji su siromašni još više padaju u dugove. Polako nestaje srednji sloj i svi ćemo potonuti u to neko ’nebogatstvo’, vadit ćemo se iz kredita s drugim kreditima…”

Autor: Petra Martić

Odgovorna urednica: Marijana Ljubičić