"Lutrijom" do crkvenog poglavara

Odluka o poglavaru koptskih kršćana donosi se u nekoj vrsti lutrije: jedno dijete s povezom preko očiju tijekom svečane ceremonije u Katedrali Sv. Marka u Kairu izvlači iz kutije jednu od tri ceduljice s imenima kandidata. Kutija stoji na oltaru crkve, tako da je cijela procedura inscenirana kao neka vrsta Božje odluke.

U Egiptu živi većina pripadnika koptske zajednice - procjenjuje se između osam i 14 milijuna. U svijetu ih je ukupno oko 18 milijuna. Pripadnica koptske zajednice u Egiptu, Mary, žena od trideset i nekoliko godina, nada se da će budući koptski papa biti mudar duhovnjak. "Molitva i duhovnost su važni, to će nam trebati u periodu koji je pred nama, više od bilo čega drugoga", kaže ona.

Nešto mlađi Maged dodaje: "Bog će izabrati pravoga. I ja se nadam de će novi papa postupati mudro. Bit će teško zamijeniti čovjeka kao što je bio papa Shenouda. U povijesti naše crkve bilo je samo tri, četiri ličnosti koje su uživale takav ugled kao on."

Traži se čovjek za dijalog

Papa Shenouda III. je umro u ožujku s 88 godina. Više od 40 godina bio je na čelu koptske crkve. Mnogi Kopti su ga još za života slavili kao sveca. Ali uvijek iznova su se mogli čuti i glasovi kritike. Predbacivalo mu se da je previše blisko surađivao s Mubarakovim režimom i da je premalo ukazivao na diskriminaciju kršćana u zemlji. Breme nasljeđa koje će dobiti jedan od tri kandidata za novog koptskog papu stoga nije lako.

Početkom proteklog tjedna je u Katedrali sv. Marka u Kairu oko dvije i pol tisuće koptskih kršćana, teologa i laika, muškaraca i nekoliko žena, izabralo tri kandidata za "lutriju". Među biračima je bio Youssef Sidhom, glavni urednik tjednika Watani. On smatra da bi novi koptski papa prije svega trebao biti duhovni vođa, ali i čovjek dijaloga: "Drugi kriterij koji je vrlo važan je sposobnost vođenja dijaloga sa svim dijelovima društva izvan crkve. Znamo svi da govorimo o novoj državi Egiptu koja je pod jakim utjecajem političkog islama."

Umjereni muslimani i kršćani - potreba za slogom

Još pod dugogodišnjom Mubarakovom vladavinom je kršćanska manjina u Egiptu bila pod jakim pritiskom - uvijek iznova su vršeni napadi na crkve. Do visokih položaja u politici, državnim službama i vojsci kršćani su dolazili rijetko, skoro nikako. Od početka revolucije islamisti koriste bezakonje u zemlji i uzimaju pravdu u svoje ruke - na njihovoj meti su najviše liberalni muslimani, ali i kršćani.

Utoliko je važnije, kaže Youssef Sidhom, da se muslimani i kršćani zajedno angažiraju protiv ekstremnih snaga na objema stranama, na primjer u izradi novog Ustava. A tu će budući duhovni vođa Kopta imati posebnu i složenu ulogu, smatra Sidhom. On vjeruje da se sva tri "finalna kandidata" - dva biskupa iz Kaiara, odnosno doline Nila, i jedan redovnik iz sjevernog Egipta - mogu s njome nositi.