„Marš slobode – Put bez povratka“
9. svibnja 2014Prosvjedi koji su se dogodili u veljači širom Federacije BiH nagovjestili su buđenje građanske svijesti i, prema ocjeni analitičara, pokazali da su promjene moguće čak i u BiH. Nezadovoljni građani tražili su, između ostalog, ostavke kantonalnih vlada, federalnog premijera, a za teško socijalno-ekonomsko stanje okrivili su i državnu razinu vlasti. U neredima je zapaljen arhiv u zgradi državnog Predsjedništva.
U Mostaru su gorjele prostorije Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice, a u Sarajevu i Tuzli i sjedišta kantonalnih vlada. Protesti, koji su rezultirali ostavkama nekoliko kantonalnih vlada, prerasli su u plenume građana s precizno definiranim ciljevima.
Kada se činilo da ih je vlast uspjela smiriti, „plenumaši“ iz cijele Federacije BiH krenuli su pješice u Sarajevo kako bi ispred zgrade entitetskog parlamenta u petak (9.5.) u „5 do 12“ ponovili svoje zahtjeve. Prosvjedni marš nazvali su „Marš slobode – Put bez povratka“ jer se, kako kažu, neće vraćati kućama sve dok vlasti ne ispune njihove zahtjeve. „Tražit ćemo radikalan zaokret u politici koja već dvadeset godina ruši BiH. Inzistirat ćemo da političari konačno počnu raditi za dobrobit bh. društva u cjelini, a ne samo za usko političke interese. Također, tražit ćemo hitno procesuiranje kriminala i korupcije“, kaže Mostarac Feđa Fajić. Plenumaši su najavili da će tražiti i ostavku Federalne vlade, kao i prestanak procesuiranja svih sudionika prosvjeda u veljači ove godine.
Plenumaši vjeruju da upornost može dovesti do promjena
Na demonstracije, prema najavama, stižu plenumaši iz Tuzle, Zavidovića, Srebrenika, Kalesije, Gračanice, Lukavca, Fojnice, Zenice, Maglaja, Tešnja, Bugojna, Travnika, Donjeg Vakufa, Jajca, Konjica, Mostara, Kaknja, Sarajeva, Goražda i Bihaća. Oni vjeruju da upornost može dovesti do promjena. Tražit će i otvorenu sjednicu parlamentaraca i Federalne vlade, a među zahtjevima koji su ranije upućeni Vladi Federacije BiH su i obustava privatizacijskog procesa te revizija dosadašnje privatizacije.
Mišljenja analitičara o mogućim efektima demonstracija i rada građanskih plenuma su podijeljena. Jedni vjeruju da je ovo samo početak dugotrajnog procesa te da će „probuđena građanska svijest“ u BiH na kraju ipak rezultirati pozitivnim društvenim promjenama. Politički analitičar Almir Terzić, međutim, ne vjeruje da će plenumi, niti bilo kakva okupljanja u BiH, dovesti do boljeg života i poboljšanja ekonomsko-socijalnog stanja u državi.
Izbori su najbolja šansa za promjene?
„Do općih izbora u BiH ostalo je svega pet mjeseci i cijenim kako će svi građani polovicom listopada imati mogućnost reći što i kako žele dalje, hoće li BiH u Europsku uniju i NATO, gdje mislim da joj je mjesto, ili će nastaviti s egzistencijom na začelju regije i Europe u tim procesima.
Ako tada ponovo 45 posto građana kao i svaki put do sada svojim neizlaskom na izbore omogući da polovica biračkog tijela odluči buduće smjernice, mislim da nakon toga neće imati nikakvo pravo žaliti se. Dakle, ne žele nikakve promjene. Mislim kako građani u BiH trebaju razumijeti da onih par minuta na biralištima odlučuju o svojoj sudbini koja će im biti kreirana u naredne četiri godine. Tih par minuta bi trebali iskoristiti zbog svoje budućnosti“, kaže Terzić.
Djelovanje plenuma, ali ne i rušilačke pohode, podržava i međunarodna zajednica u BiH. Njen predstavnik Valentin Inzko misli da su plenumi „šansa za uspostavu dijaloga“ između Vlade i građana. „To će, na kraju, omogućiti jačanje demokracije i BiH u cjelini“, smatra Inzko.
Sudionicima građanskih plenuma u petak će se pridružiti i radnici nekoliko federalnih poduzeća koji već godinama svoja prava traže na ulicama.