"Maslinarstvo je kruh s tvrdom korom"
15. studenoga 2011
"Kada uđem u moj ekološki maslinik, maslini se obraćam s Vi, ona je od iskona u Dalmaciji, nitko je nije ovdje donio, ona je tu bila prije svih", kaže Sinaj Bulimbašić iz mjesta Selca na otoku Braču. On je predsjednik Saveza maslinara i uljara županije Splitsko-dalmatinske, autor desetak knjiga o maslinama, te autor brojnih novinskih tekstova o poljoprivredi i maslinarstvu. Upućuje kako je ove godine urod maslina u Dalmaciji podbacio oko 30 posto, uglavnom zbog suše, ali da je ulje izvanredne kvalitete.
Pasionirani maslinar zna i da statističke brojke govore kako je u Hrvatskoj zasađeno ukupno oko osam milijuna maslina, od toga u županiji Splitsko-dalmatinskoj oko tri milijuna. Do ulaska u Europsku uniju Hrvatska bi trebala imati oko 10 milijuna posađenih stabala maslina i proizvodnju od oko 30 kilograma po stablu. "Moramo biti svjesni da će cijena ulja ulaskom Hrvatske u EU biti znatno niža, iako su naša ulja visoke kakvoće. U Sloveniji je litra prije ulaska u EU koštala 12, a danas pet do šest eura. Takva promjena čeka i nas", upozorava Bulimbašić.
Budućnost u kvalitetnim sortnim i ekološkim uljima
"Kako domaćem, tako i stranom potrošaču hrvatski maslinari moraju nuditi prepoznatljiva sortna i ekološka maslinova ulja visoke kakvoće. To se odnosi i na budući izvoz u Europsku uniju", kaže dalje stručnjak i zaljubljenik u maslinu.
A to bi, prema njegovoj predodžbi, u praksi izgledalo tako da svaki turist u Hrvatskoj, koji sjedne za stol blagovati, koristi ulje iz različitih ponuđenih bočica od jednog decilitra s ekološki provjerenim ekstra djevičanskim uljima. Oni bi bili usklađeni s vrstom odabranog jela i to u nazočnosti stručnjaka za ulje, neke vrste "maslino-sommeliera". "Ono što ne potroši, neka odnese sa sobom kući kao suvenir, a važno je pritom uspostaviti sustav kontrole kvalitete ulja", upućuje Bulimbašić i napominje kako taj veliki projekt moraju voditi iskusni i obrazovani maslinari.
Ne misliti samo na zaradu
Jedan takav je Vicko Kaštelanac, poznati maslinar i uljar iz Gornjeg Sela na otoku Šolti. Zatekli smo ga upravo u punom jeku berbe u masliniku na predjelu Mekota, zajedno s članovima svoje obitelji. "Maslina je uvijek davala ulje za hranu, ulje za svjetlo u ona stara vremena, ogrjev - i onda i danas, nekad hranu za stoku. Nekada je maslina bila početak i svršetak. Onaj tko počinje s uzgojem maslina to treba znati, a ne misliti samo na kunu i zaradu! Nima van od toga ništa" - govori ovaj maslinar koji u obiteljskoj kušaonici nudi turistima kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje, konzervirane masline i vino.
Veliko mu je zadovoljstvo, kaže, prodati ulje talijanskom turistu, jer on zna što kupuje: "Možda niste ni svjesni što imate, čisti zrak, nezagađeno tlo i zato vam je i ulje izvanredno - eto, to mi kažu Talijani. A kad još prodam bocu vina francuskom turistu, od naše sorte Dobričić, e onda sam jedan od najsretnijih ljudi!"
Tajna uspjeha - ljubav prema maslini
Vicko Kaštelanac danas u svojim maslinicima uzgaja 250 maslina, najviše sorti oblice i levantinke ili, kako je zovu, Šoltanke. Jedna od njegovih oblica stara je oko 500 godina. Bez svoje obitelji, naglašava, ne bi mogao sve to ostvariti.
"Maslina je za mene iznad puno stvari, ona je vječna, ona je simbol generacija koje su na Šolti bile prije mene", priča iskusni maslinar i odaje tajnu uspjeha u svom "fahu": "Maslinu treba gladiti da bi vam ona to vratila i tajna uspjeha je ljubav prema maslini. Puno sam naučio od pokojnog Dobroslava Elezovića, vrsnog agronoma. Danas dosta ljudi mene pita za savjet, a i ja druge maslinare od kojih mogu naučiti."
No, iako ga maslina, kaže "ispunjava u potpunosti", naglašava kako je maslinarstvo kruh s tvrdom korom i kako u njemu nema velikog bogatstva. Maslinari su, konačno, uvijek i ovisni o raspoloženjima prirode: neke godine su jednostavno "loše", urod mali, kiša dođe prerano ili prekasno ili - nikako.
Ove je godine Vinko Kaštelanac ubrao oko četiri tone ploda, oko 50 posto manje od uobičajenih prosječnih prihoda maslina, što će mu donijeti oko 450 litara ulja jer je godina bila sušna. U boljim godinama od te količine maslina bi dobio oko 600 litara. On, međutim, optimistično gleda u budućnost i poručuje: "Hrvatski se maslinari i uljari ne bi trebali toliko opterećivati izvozom ulja, nama je prvenstveno potreban izvoz ulja kroz naš turizam. Neka svaki turist ponese kući jednu bocu ekstra djevičanskog ulja i eto nam uspjeha!"
Autor: Dragan Majkić, Split
Odg. ur.: D. Dragojević