Masovni egzodus kršćana iz Iraka

U zadnjem izvješću UNHCR-a spominje se brojka od ukupno 26 milijuna izbjeglica širom svijeta. Od toga ih je čak 2,5 milijuna moralo pobjeći iz Iraka, a među njima se nalaze i brojni kršćani. Prema nekim procjenama, riječ je o oko 600.000 vjernika koji su utočište uglavnom našli u susjednim zemljama, prije svega u Siriji. No, prihvatilišta su u toj regiji već odavno prepuna, pa je zato UNHCR pozvao i druge države da privremeno udome progonjene iračke kršćane.

Predstavnik UNHCR-ovog ureda u Berlinu Stefan Telöken smatra da bi treće zemlje trebale prihvatiti oko 100.000 iračkih kršćana. "Spremnost za prihvat izrazile su prije svega Sjedinjene Američke Države, Australija i Kanada, odnosno one zemlje koje i inače prihvaćaju takve kontigente. No, mi trebamo daleko više mjesta u Europskoj uniji, dakle i u Njemačkoj", kaže Telöken.

Kraj kršćanske tradicije u Iraku?

Predsjednik Središnjeg odbora njemačkih katolika Hans Joachim Meyer smatra da bi takav razvoj situacije mogao značiti i kraj kršćanske tradicije u Iraku, koja je stara već dva tisućljeća. Ondje se već može govoriti o masovnom egzodusu, kaže on, a kao uzrok navodi nesigurnu političku i gospodarsku situaciju. Hans Joachim Meyer svoje je bojazni početkom travnja priopćio i njemačkom ministru unutarnjih poslova Wolfgangu Schäubleu. On mu je na to odgovorio u svom komentaru objavljenom u njemačkom listu "Bild am Sonntag" i obećao da će se zauzeti za prihvat progonjenih.

Bilanca koju je objavilo Društvo za ugrožene narode oslikava stravičnu svakodnevicu iračkih kršćana. Ta nevladina organizacija u svojoj "Kronici nasilja" dokumentira njihov sustavni progon nakon pada Sadama Huseina. Oni su redovito žrtve otmica, silovanja i mučenja, njih se razapinje na križ i odrubljuju im se glave, dok su crkve u Iraku djelomično ili potpuno uništene.

Posebna pravila za prihvat kršćana?

Dramatično stanje iračkih izbjeglica različitih vjerskih opredjeljenja ogleda se i u njemačkim statistikama. Dok je broj zahtjeva za dodjelu azila općenito već godinama u padu, dotle raste udio zahtjeva izbjeglica iz Iraka. U prošloj godini azil je zatražilo 4.200 Iračana, dvostruko više nego godinu ranije. Unatoč tome Stefan Telöken iz UNHCR-a upozorava da se ne smiju izvoditi pogrešni zaključci i da se ne treba računati s masovnim bijegom Iračana u Europsku uniju. "Broj tražitelja azila iz Iraka u Uniji je porastao, i to znatno u odnosu na prošlu godinu, ali ukupan broj tih iračkih izbjeglica još uvijek je daleko manji nego broj onih koji su u Europu pobjegli za vrijeme vladavine Sadama Huseina. Untatoč tome, ni tada nije bilo govora o utvrđivanju posebnih pravila za te ljude", ističe Telöken.

On ipak smatra kako se za zaštitu iračkih kršćana pod hitno mora nešto poduzeti, mada se boji da bi time neke druge skupine ugroženih mogle biti potisnute u drugi plan. Kod UNHCR-a javilo se već na tisuće Iračana različite vjerske pripadnosti koji žele otići u neku zemlju izvan njihove regije, pa se i o njima treba pobrinuti, kaže Stefan Telöken. On naglašava: "To nije usmjereno protiv iračkih kršćana, ali o tome treba odlučiti UNHCR. Moramo postupati pravedno i jednako prema kriteriju ugroženosti i to bez diskriminacije pojedinih skupina."

Europska unija za sada bez stajališta

No, u raspravama koje su se rasplamsale u Njemačkoj u prvom se redu radi o kršćanima. Savezne zemlje Donja Saska i Bavarska već su izrazile spremnost za prihvat tih izbjeglica. Prošli tjedan s njihovom se sudbinom bavio i Odbor za ljudska prava njemačkog Bundestaga. Njemački ministar unutarnjih poslova Schäuble prošlog je petka apelirao na svoje kolege iz Europske unije da se pobrinu za pomoć iračkim kršćanima, no bez konkretnih rezultata. Prema podacima iračke izbjegličke zajednice u Francuskoj, u Iraku je još 1980. godine živjelo oko milijun kršćana, a danas ih je jedva nešto više od 600.000.