Mediji trebaju dati riječ migrantima i izbjeglicama
8. studenoga 2018
„Govor mržnje ima negativan učinak na cijelo društvo, a borba protiv govora mržnje postavlja nove izazove, naročito u digitalnom okruženju. Zadaća svih nas u tome je donijeti zakonodavni okvir koji će se primjenjivati u medijima." Riječi su to ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek na konferenciji „Govor mržnje u medijima: uloga regulatornih tijela i pravosuđa“ u Zagrebu.
Događaj je organiziralo Vijeće Europe uz pomoć lokalne Agencije za elektroničke medije pa su tako na jednom mjestu bili okupljeni medijski i pravni stručnjaci iz cijele Europe; suci, tužitelji, predstavnici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava, uz brojne predstavnike regulatornih i samoregulatornih tijela.
Potrebno je educirati građane i medijski ih opismeniti kako bi mogli kritički analizirati informacije i vijesti koje do njih dolaze, kaže ministrica Obuljen-Koržinek. No, nažalost, treba znati da medijska pismenost u ovom trenutku nije predmet u osnovnim i srednjim školama i tek se namjerava integrirati u obrazovnu reformu koja je podijelila društvo.
Migrantska patnja kao jamac budućih unosnih mandata
Jer ta vrsta opismenjavanja ovih se dana zaista čini imperativom, budući da je javnost zasuta brojnim dezinformacijama o migrantima koji ilegalno prelaze granicu i u manjim grupama pokušavaju iz smjera Bosne i Hercegovine doći do odredišta na zapadu Europe. Iako je policija demantirala navode o silovanjima, pljačkama, oskvrnućima raspela i ubojstvima, javnost je uzbunjena pa čak i prestrašena. Pozivati na ubojstva migranata postala je sasvim dopuštena retorika na društvenim mrežama, dok neki lokalni političari otvoreno pozivaju na postavljanje mitraljeskih gnijezda na granice.
U sijanju panike, uz dio medija, nažalost sudjeluju čak i saborski zastupnici koji na krilima neodgovornosti i bezobzirnosti prikupljaju bodove na društvenim mrežama. Šokantno, poručuju da je teret dokazivanja na onima koje optužuju te da im mediji koji upozoravaju na iznesene laži samo dižu popularnost i trasiraju uspjeh na budućim izborima.
Možda je stoga i trenutku najprilagođeniji dio dvodnevne konferencije bilo izlaganje Tomaša Bočeka, posebnog izaslanika glavnog tajnika Vijeća Europe za migracije i izbjeglice koji je pokušao objasniti kako izbjeći narative podijele i retoriku mržnje te kako mediji mogu potaknuti društveni dijalog.
„Plošne priče nisu dovoljne“
Negativan dojam o migrantima i izbjeglicama stvara se na nekoliko načina, kazao je Boček. Između ostalog rečeno je da se stavovi formiraju većinom na emocijama, posebno na strahu od sukoba kultura, „krađe“ radnih mjesta i troška zbrinjavanja ljudi koji pristižu u Europu. Taj strah građana, kazao je Boček, političari iskorištavaju za postizanje svojih partikularnih interesa. Upravo je tu, smatra izaslanik, uloga medija koji bi trebali pravilno adresirati te probleme.
Kao ključne točke koje su pokazale kako medijsko izvještavanje utječe na javnost, Boček je istaknuo sliku tijela utopljenog trogodišnjaka na turskoj obali iz 2015. godine koja je javni diskurs pomaknula u humanijem i empatičnijem smjeru, ali i izvještavanje o terorističkom napadu u Parizu koje je stvorilo atmosferu straha.
Mediji, smatra Boček, trebaju ići dublje od plošnih priča koje raspiruju tjeskobu te bi trebali promovirati pozitivne vrijednosti migracija. Zbog toga misli da bi se kroz medije jače trebao čuti glas migranata. „Oni imaju vrlo malo mogućnosti izravno govoriti o svojim iskustvima i patnjama. Rijetko ih se čuje“, misli Boček i dodaje da je vrlo važno poticati kontakt izbjeglica i migranata s medijima. „Oni bi trebali biti sudionici, a ne objekti medijskog izvještavanja", savjetuje Boček.
Političari moraju biti odgovorni, a mediji temeljiti
Na konferenciji je također istaknuto da politički lideri moraju biti svjesni svoje odgovornosti kako bi Europa ostala regija mira i prosperiteta. No te ne znači da Europa treba biti bez različitosti koje treba promatrati kao prednost i vrijednost. Političarima je stoga poručeno da se trebaju suzdržati od govora mržnje i otvarati diskusiju o rješenjima i pronalaženju odgovora na prave probleme.
Medijima je pak preporučeno da se, ne samo suzdržavaju od govora mržnje, već i da izvještavaju na način širi od pukog davanja osnovnih informacija. „Trebali bi naglašavati i emotivne i ostale razloge zbog kojih je došlo do migracija te zajedničke vrijednosti i pozitivne učinke migracija u našim društvima", stoji u zaključku ove konferencije.