Merkel i Trump: o čemu se radi?

Može se pomisliti da je Angela Merkel već vidjela što se moglo vidjeti u transatlantskim odnosima. Zajedno s vrlo nepopularnim Georgeom W. Bushom roštiljala je na Baltičkom moru, a s vrlo omiljenim Barackom Obamom doručkovala u bavarskim Alpama.

U vrijeme dok su predsjednici SAD-a bili George Bush i Barack Obama transatlantski sustav je prošao kroz teško razdoblje kao što su rat u Iraku ili NSA-afera. Međutim, bez obzira na sve krize, Angela Merkel je uspjela održati bliske odnose s Washingtonom. Za to vrijeme su i Bush i Obama Angelu Merkel smatrali prvim partnerom u razgovorima kada je riječ o Europi.

Težak izazov

Donald Trump je sada za Angelu Merkel veliki izazov. „S obzirom na američku politiku, odnosi nisu nikada bili složeniji nego sada", kaže Josef Janning, šef berlinskog ureda European Council on Foreign Relations (ECFR).

„Angela Merkel mora pronaći sasvim novi put kako bi izgradila funkcionalne odnose s američkim predsjednikom", kaže John Harper, stručnjak za vanjsku politiku na Sveučilištu Johnsa Hopkinsa u Bologni. Trump je „potpuno drukčije naravi" nego Obama i Bush, kaže Harper. Za razliku od njegova dva prethodnika Trump nema političkog iskustva.

Tome treba dodati Trumpove nastupe. On ima sklonost da se najčešće preko Twittera, brzo i agresivno, izjasni o nekim temama, bile one političke ili ne. On nije samo jedinstveni slučaj u Bijeloj kući, nego je suprotnost Angeli Merkel, čiji se stil može opisati kao uobičajeno miran i razborit.

Suprotni svjetonazori

Različite biografije Angele Merkel i Donalda Trumpa i njihovi stilovi vladanja mogli bi biti izazov za njihov odnos prema drugima. Ali, čini se da su ti odnosi nebitni pored dijametralno suprotnih pogleda na svijet, koje imaju njih dvoje.

Njemačka kancelarka ima kooperativan i multilateralan pristup svjetskoj politici. S druge strane Trump želi da ga drugi promatraju kao predsjednika velike sile koji omalovažava multilateralne institucije i strukture. Sve navedeno daje malo prostora za zajedništvo. Najkasnije nakon verbalnih ispada između Merkelove i Trumpa, odnosno njihovih pristaša, ni Janning ni Harper ne očekuju opipljive rezultate na prvom sastanku.

Mala očekivanja

Priprema za summit G20, koji Njemačka organizira u srpnju u Hamburgu, služi kao izgovor za posjet njemačke kancelarke Bijeloj kući. Druga glavna tema će biti budućnost EU-a.

Trump je svoj stav o EU-u jasno izložio kada je kratko nakon pobjede na izborima primio arhitekta Brexita Nigela Faragea koji je ujedno bio Trumpov prvi inozemni gost. Kao vatreni zagovornik izlaska Velike Britanije iz EU-a, Trump je stavio do znanja da o EU-u ima loše mišljenje i da će bilateralne odnose radije njegovati sa svakom europskom zemljom pojedinačno nego s Bruxellesom.

Zbog toga bi Merkel trebala Trumpu ukratko objasniti zašto je EU, po njezinom shvaćanju, važan ne samo za Njemačku i Europu, nego i za SAD. To bi moglo biti teško, smatra Janning, jer Trump, za razliku od svog prethodnika, pokazuje da on SAD ne vidi niti kao silu u Europi niti SAD vidi kao neospornog vođu transatlantskog saveza.

Nema više uvreda

U tom smislu Harper smatra da bi uspjeh već bio kada bi Trump promijenio ton prema EU-u. „Ono što se u najmanju ruku nadam od posjeta jest da Merkel odvrati Trumpa od napada na EU i uvjeri ga da ne ohrabruje političare kao što je Marine Le Pen."

Slično je i s temom oko koje se lome koplja: Rusijom. Merkel bi Trumpu trebala objasniti da su jasna predanost zajedničkim načelima i europsko poslijeratno uređenje baza za uključivanje Moskve.

Hoće li Merkel i Trump pronaći zajedničku osnovu za rad bit će teško utvrditi nakon njihovog prvog susreta. Idućih pola godine će za oboje biti kritična faza: Trump, nov na vlasti, morat će ponuditi rezultate. A Merkel mora pobijediti na predstojećim saveznim izborima.

Harper ipak vjeruje da će sastanak imati neposredan učinak: „Kada Trump upozna Angelu Merkel, bit će mu teže vrijeđati ju."